YU-HR-SI-BA-POLITIKA-SPORT-BOJKOT-Politika-Ratovi-Sport AU 28.IV. SN: ŠPORT I POLITIKA AUSTRIJASALZBURGER NACHRICHTEN28. IV. 1999.Bajke o nevinome sportu"Uzrečica da je šport najvažnija sporedna stvar na svijetu sastavni je dio
vokabulara športskih izvjestitelja. No, naizgled nevin i politikom neukaljan, šport u ovom stoljeću nikada nije bio sasvim nepolitičan: bilo da je riječ o željezničarskom športskom klubu ili o gimnastičkom društvu Jahn, svaka politička ideologija imala je svoju istaknutu športsku bazu. Godine 1936., Olimpijske igre u Njemačkoj poslužile su nacistima za pokazivanje moći. Godine 1978. argentinska vojna hunta dokazala je organizacijom svjetskog nogometnog prvenstva da u njezinoj zemlji vladaju (prividno) normalne prilike. Zapad i bivši istočni blok bojkotirali su uzajamno Olimpijske igre u Moskvi (1980.) i u Los Angelesu (1984.). Nakon sloma Praškoga proljeća, hokejaške utakmice između reprezentacija ČSSR-a i SSSR-a bile su više nalik političkim demonstracijama nego utakmici svjetskog prvenstva.Novo je samo pitanje može li i šport poslužiti kao kaznena mjera. Još je svježe sjećanje na športski bojkot protiv Jugoslavije iz 1991. i 1992. Tada su taj bojkot započeli Ujedinjeni narodi, a
AUSTRIJA
SALZBURGER NACHRICHTEN
28. IV. 1999.
Bajke o nevinome sportu
"Uzrečica da je šport najvažnija sporedna stvar na svijetu sastavni
je dio vokabulara športskih izvjestitelja. No, naizgled nevin i
politikom neukaljan, šport u ovom stoljeću nikada nije bio sasvim
nepolitičan: bilo da je riječ o željezničarskom športskom klubu ili
o gimnastičkom društvu Jahn, svaka politička ideologija imala je
svoju istaknutu športsku bazu. Godine 1936., Olimpijske igre u
Njemačkoj poslužile su nacistima za pokazivanje moći. Godine 1978.
argentinska vojna hunta dokazala je organizacijom svjetskog
nogometnog prvenstva da u njezinoj zemlji vladaju (prividno)
normalne prilike. Zapad i bivši istočni blok bojkotirali su
uzajamno Olimpijske igre u Moskvi (1980.) i u Los Angelesu (1984.).
Nakon sloma Praškoga proljeća, hokejaške utakmice između
reprezentacija ČSSR-a i SSSR-a bile su više nalik političkim
demonstracijama nego utakmici svjetskog prvenstva.
Novo je samo pitanje može li i šport poslužiti kao kaznena mjera.
Još je svježe sjećanje na športski bojkot protiv Jugoslavije iz
1991. i 1992. Tada su taj bojkot započeli Ujedinjeni narodi, a
športske organizacije pokorile su se njihovoj odluci. To je
istodobno bio temelj najduljega športskog bojkota, ikada uvedenog
protiv neke zemlje: Južna Afrika bila je desetljećima isključena iz
športskih natjecanja zbog svoje politike apartheida. U međuvremenu
se malo toga promijenilo: sve do sloma apartheida u Južnoj Africi
postojale su odvojene rugby-lige za crne i za bijele igrače.
Početkom ovoga tjedna ministri vanjskih poslova članica EU-a
preporučili su športskim organizacijama isključivanje
jugoslavenskih športaša. Time ministri zastupaju mišljenje
suprotno onome Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), a ono je
presudno za većinu športskih organizacija. Prva je reagirala
Međunarodna rukometna organizacija (IHF), koja Jugoslaviju neće
isključiti sa svjetskog prvenstva, zakazanog za lipanj ove godine u
Egiptu. 'MOO je preporučio da Jugoslavija sudjeluje u onim
natjecanjima za koja se kvalificirala. Mi smo rekli da podupiremo
MOO jer smo uvidjeli što donosi bojkot - u Moskvi i u Los Angelesu.
Šport je bio budala. Sve dok MOO zastupa takvo stajalište, mi ćemo
ustrajati na njemu', izjavio je glavni tajnik IHF-a Raymond Hahn.
Čak i Europski nogometni savez (UEFA) hini normalnost u vremenima
masovnih progona na Kosovu. 'Šport ne smije postati loptica
političkih interesa ni žrtva negativnih političkih tendencija',
izjavljuje glasnogovornik UEFA-e Guido Tognoni.
UEFA trenutno zastupa uistinu jednostavno stajalište: u tekućim
kvalifikacijama za europsko nogometno prvenstvo, sve utakmice
Jugoslavije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Albanije i
Makedonije odgođene su za jesen. Ne iz političkih razloga, već zato
što nije moguće zajamčiti 'sigurnost gostujućih momčadi'. Tognoni:
'Kada riješimo taj problem, natjecanje će biti nastavljeno'.
No, i druge, manje važne športske organizacije, imaju problema s
procjenom športskih manifestacija u kriznome balkanskom području.
Međunarodna stolnoteniska organizacija (ITTF) ustrajala je na
održavanju svjetskoga prvenstva krajem travnja u Beogradu, sve dok
sve važne europske zemlje nisu otkazale sudjelovanje pa je na kraju
ipak postignut sporazum o odgodi. Pritisak medija bio je veći od
uvjerenja.
Samo je međunarodna organizacija za odbojku (FIVB) reagirala bez
pritiska, ponovno isključivši Jugoslaviju iz međunarodnih
natjecanja. Na kraju je nizozemska vlada uskratila jugoslavenskoj
momčadi vizu za sudjelovanje na svjetskom hokejaškom prvenstvu u
Nizozemskoj.
Pritom valja napomenuti da su natjecanja s momčadima krnje
Jugoslavije bila obilježena problemima i u godinama nakon bojkota.
Kad su 1997. u kupu europskih nogometnih prvaka izvučeni, kao par,
Croatia iz Zagreba i Crvena zvezda iz Beograda, vlade dviju država
upozorile su svoje nogometne navijače da ne putuju na utakmicu u
gostima. U Zagrebu je uzvratnu utakmicu štitilo 5000 policajaca.
Prošle je godine u kvalifikacijama za ligu prvaka otkazana
uobičajena gala-večera uoči utakmice Bayerna iz Muenchena i FK
Obilića. Razlog: predsjednik jugoslavenskog prvaka nije mogao
otputovati u inozemstvo jer je za njim izdana potjernica zbog
sumnja da je počinio ratne zločine.
Mnogi se još s užasom sjećaju ispada jugoslavenske košarkaške
reprezentacije koja je na europskom prvenstvu 1995. u Grčkoj, nakon
pobjedonosne završnice protiv Litve (96:90) četničkim pozdravima
slavila pobjedu, što je potaknulo trećeplasirane Hrvate da napuste
svečanost proglašenja pobjednika.
Pritom valja napomenuti da je upravo u mladim balkanskim
republikama šport nakon rata bio važan korak na putu povratka u
normalan život. Treće mjesto Hrvatske na svjetskom nogometnom
prvenstvu 1998. proslavljeno je s velikim oduševljenjem. Slovenija
slavi gostovanje svjetskog skijaškog kupa u Kranjskoj Gori
višednevnim narodnim veseljem. U Sarajevu je u siječnju ove godine
sagrađena i otvorena ledena dvorana, uništena tijekom rata.
U prvoj povoljnoj prigodi Sarajevo je najavilo kandidaturu za
organizaciju Zimskih olimpijskih igara 2010. Kao da je sve ostalo
isto nakon prvih zimskih olimpijskih igara, održanih u Sarajevu
1984. Pritom valja napomenuti da je nakon početka bombardiranja
Sarajeva nogometni trener Ivica Osim, podrijetlom iz Sarajeva, dao
ostavku na položaj izbornika jugoslavenske momčadi. 'Morate znati
da sam ja iz Sarajeva', kazao je Osim na posljednjoj konferenciji za
novinare, održanoj u Beogradu. Ni taj, ni potonji športski bojkot,
nije nimalo promijenio sudbinu bosanskoga grada.
Jedini pobjednik športskog bojkota iz 1992. bila je Danska. Naime,
Danci su uskočili u europsko prvenstvo umjesto isključene
jugoslavenske momčadi, iskočivši odmah iz statusa outsidera na
postolje europskih prvaka", napominje na kraju članka Michael
Smejkal.