ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Od početka stoljeća stanovništvo se Zagreba udeseterostručilo. Posljednjih godina doselilo se od 200.000 do 250.000 novih stanovnika, a to povećanje nepovoljno se odrazilo na proces urbanizacije i
kvalitetu života, kazao je prostorni planer i urbanist Tito Kosty na današnjem okruglom stolu "Zagreb kakav želimo" koji je priredio zagrebački HSLS.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Od početka stoljeća stanovništvo se
Zagreba udeseterostručilo. Posljednjih godina doselilo se od
200.000 do 250.000 novih stanovnika, a to povećanje nepovoljno se
odrazilo na proces urbanizacije i kvalitetu života, kazao je
prostorni planer i urbanist Tito Kosty na današnjem okruglom stolu
"Zagreb kakav želimo" koji je priredio zagrebački HSLS. #L#
Neželjene posljedice posebno su vidljive na gradskim zelenim
površinama, koje su desetljećima čuvane od devastacije, a danas su
nelegalno iskorištene i izgrađene, istaknuo je Kosty.
Po riječima Ognjena Čaldarevića, profesora urbane sociologije na
zagrebačkom Filozofskom fakultetu, postoje različite vizije o tome
kakav Zagreb želimo. Jedni u gradu gledaju "prometnu vrijednost",
odnosno resurs koji će vratiti novac uložen u njega i potiču
izgradnju trgovačkih centara, dok drugi daju prednost njegovoj
"upotrebnoj vrijednosti", odnosno ugodi koju pruža svojim
građanima, od kulture i zabave do čistog zraka.
Iako se središte grada i periferija nikad ne mogu potpuno
ujednačiti, razlike bi trebalo postupno smanjivati, kazao je
Čaldarević ocjenjujući da sada javni servisi, posebice izgradnja
vodovoda i kanalizacije te javni prijevoz, nisu na
zadovoljavajućoj razini.
Stručnjak za gospodarenje prostorom Josip Šilić naglasio je da je
raspolaganje gradskim resursima nepovoljno jer još nema kontrole
izgradnje, a posljedice se teško uklanjaju i skupo plaćaju.
Ukidanje provedbenih urbanističkih planova, do kojega je došlo
zbog promjene imovinsko-pravnih odnosa i vraćanja zemljišta
privatnim vlasnicima, po njegovu je mišljenju, pogrešna odluka jer
je stvoreno opavdanje za nebrigu za javno dobro, kao i uvjeti za
profiterski urbanizam. Jedan je od takvih primjera i izgradnja
Importanne centra na Iblerovu trgu, koji je bio gradska javna
površina, dometnuo je.
Poželjan, a ne stihijski, razvoj Zagreba mogao bi se osigurati
većim sudjelovanjem građana u donošenju odluka važnih za izgled i
razvoj grada i gradske okolice, te razvojem ostalih hrvatskih
gradova budući da tek četiri grada, od njih 120, ima više od 100.000
stanovnika, zaključeno je na okruglom stolu zagrebačkog HSLS-a.
(Hina) bdj gk