KIJEV, 26. travnja (Hina/AP/AFP) - Na današnji dan prije 13 godina, 26. travnja 1986., eksplodirao je četvrti reaktor nuklearne centrale u Černobilu, oslobodivši u atmosferu radioaktivni oblak koji se nadvio nad veći dio Europe i
zagadio zračenjem velika područja Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.
KIJEV, 26. travnja (Hina/AP/AFP) - Na današnji dan prije 13 godina,
26. travnja 1986., eksplodirao je četvrti reaktor nuklearne
centrale u Černobilu, oslobodivši u atmosferu radioaktivni oblak
koji se nadvio nad veći dio Europe i zagadio zračenjem velika
područja Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.#L#
Trinaest godina nakon najveće svjetske nuklearne katastrofe
betonsko čelični "sarkofag", koji prekriva razoreni reaktor, i
dalje propušta radijaciju i traži popravke, dok tisuće Ukrajinaca,
Bjelorusa i Rusa, koji boluju od posljedica radijacije,
zahtijevaju bolji medicinski i socijalni tretman. Istodobno
službeni Kijev iznuđuje od Zapada milijarde dolara pomoći
zadržavajući i dalje u uporabi jedini preostali reaktor opasne
centrale u Černobilu.
Krajem 1995. skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja
svijeta (G7) ponudila je Kijevu sporazum o zatvaranju Černobila do
godine 2000. u zamjenu za 3,1 milijarde dolara pomoći. Godine 1991.
zbog požara je zatvoren reaktor br. 1, a od 1996. zbog čestih
kvarova ne radi reaktor br. 2. No, Kijev je zaprijetio
neispunjenjem obveze potpunog zatvaranja centrale ako Zapad ne
osigura još 1,2 milijarde dolara za dovršetak dva reaktora u
centralama Rivna i Hmelnitski na zapadu zemlje, koji bi trebali
nadomjestiti proizvodnju struje zatvorenog Černobila. Također je
zatražio sredstva za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada i
kompenzacije za 6.200 djelatnika centrale koji će ostati bez
posla.
Prošloga tjedna je ukrajinski predsjednik Leonid Kučma otvoreno
dao do znanja da će Černobil nastaviti s radom sve dok Zapad ne
osigura spomenutih 1,2 miljarde dolara za dva zamjenska reaktora i
dodatna sredstva za kompenzacije i socijalne programe zaposlenima
u nuklearci.
S obzirom na činjenicu da preostali reaktor br. 3, sa svojih 1.000
megavata instalirane snage, osigurava samo 10 posto nuklearne
energije zemlje, uz još 13 drugih aktivnih reaktora, očito je da
argumenti Kijeva izviru više iz katastrofalne finacijske situacije
nego iz energetskih problema. Nažalost, zadržavanje u radu tog
zastarjelog i tehnološki odbačenog reaktora tipa RBMK, kao uloga za
stalni priliv sredstava sa Zapada, najveću prijetnju predstavlja
upravo samom stanovništvu Ukrajine.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), zadužena za upravljanje
međunarodnim fondovima za Černobil, u lipnju bi trebala donijeti
odluku o financijskim zahtjevima Ukrajine iako je iz krugova banke
već naznačena spremnost da se za Rivnu i Hmelnitski izdvoji najviše
195 milijuna dolara, a ponuđeni projekti su kritizirani kao
preskupi.
Prema službenim ukrajinskim podacima, do sada je umrlo 4.365 osoba
koje su 1986. sudjelovale u kaotičnoj sovjetskoj operaciji
saniranja reaktora br. 4, a 70.000 osoba je trajno onesposobljeno.
O zastrašujućem zdravstvenom naslijeđu katastrofe i proizašlim
financijskim opterećenjima Ukrajine govore i podaci o 400.000
odraslih i 1,1 milijuna dijece koji su zbog zdravstvenih problema
povezanih s radijacijom korisnici vladine pomoći.
Jurij Ščerbak, liječnik i autor knjige o Černobilu, koji je bio
ukrajinski veleposlanik u SAD, a danas je koordinator pregovora s
G7, kaže da mu današnje godišnjica donosi tužan osjećaj
kontinuiteta.
"Kao vrag kojeg se ne može poraziti....Černobil će nastaviti
postojati kroz neodredivo vremensko razdoblje, postavljajući
uvijek nove probleme pred ljudsku vrstu", smatra Ščerbak.
Za rad na dodatnoj zaštiti omotača nad eksplodiranim reaktorom,
koji otežavaju problemi sigurnosti izvođača, Ščerbak smatra da bi
mogao potrajati "još 50 do 100 godina".
Njegove prognoze o Černobilu kao trajnom izvorištu problema u
ponedjeljak je potvrdila vijest o suspenziji kontroverznog
programa nastanjivanja divljih konja, medvjeda, jelena i drugih
divljih životinja u pošumljene dijelove "zone isključenja" koja se
prostire u polumjeru od 30 km oko nuklearke. Šume, kao dobra zaštita
od radijacije, pokrivaju oko 50 posto zone isključenja iz koje su
evakuirana sva naselja, no zbog njihove su zapuštenosti česti
požari koji u zrak podižu radioaktivni pepeo. Protivnici ideje o
nastanjivanju životinja, koje bi ispašom smanjile opasnost od
požara, tvrde da bi došlo do narušavanja ekološke ravnoteže u
postojećoj fauni "zone isključenja".
Ukrajinska vlada upozorila je da se sve teže nosi s dugoročnim
posljedicama katastrofe, navodeći kako je u tu svrhu do raspada
SSSR-a utrošeno 5,7 milijardi dolara, a u razdoblju 1992-1997 više
od 4 milijarde.
S pogoršanjem situacije u gospodarstvu zemlje nakon kolapsa SSSR-a
državni fondovi su pokrivali samo oko 51,6 posto potreba za pomoći,
kao što je to bio slučaj u razdoblju 1996-98. Ovogodišnja
proračunska stavka od 443 milijuna dolara samo je trećina potrebnog
novca, rekao je ukrajinski ministar za izvanredne situacije Vasil
Durdinets.
Trinaestu obljetnicu černobilske katastrofe danas je obilježilo i
oko 7.000 Bjelorusa u glavnom gradu Minsku koji su upozorili na
zanemarivanje dugoročnih posljedica ozbiljnog radioaktivnog
zagađenja u njihovoj zemlji.
(Hina) dh ii