PARIZ, 22. travnja (Hina/AFP)- Trinaest godina nakon najveće civilne nuklearne katastrofe, koja se dogodila 26. travnja 1986. godine u Černobilu kada je eksplodirao reaktor 4 nuklearne centrale i odaslao u atmosferu pedesetak milijuna
kirija radioaktinosti, broj žrtava još uvijek je misterij.
PARIZ, 22. travnja (Hina/AFP)- Trinaest godina nakon najveće
civilne nuklearne katastrofe, koja se dogodila 26. travnja 1986.
godine u Černobilu kada je eksplodirao reaktor 4 nuklearne centrale
i odaslao u atmosferu pedesetak milijuna kirija radioaktinosti,
broj žrtava još uvijek je misterij.#L#
Prema službenim podacima, u samoj nesreći i neposredno nakon nje
poginula je 31 osoba. Više stotina tisuća ljudi je ozračeno, bilo da
su radili na neutralizaciji širenja zračenja ili čistili
kontaminiranu zonu.
Prošle godine, Kijev je objavio podatak o 12.519 mrtvih među
350.000 ljudi koji su radili na čišćenju i 120 milijardi dolara
štete kroz 12 godina. Međutim, međunarodna zajednica optužuje
Kijev da napuhava brojke kako bi dobio više novca.
Danas još radi samo reaktor 3 nuklearne elektrane u Černobilu.
Reaktor 2 konačno je zaustavljen 1991. godine nakon požara koji je
mogao prouzročiti novu katastrofu, a reaktor 1 zaustavljen je prije
tri godine nakon međunarodnog dogovora.
Kroz posljednjih dvadesetak mjeseci, reaktor 3 radio je samo osam
mjeseci, a ostatak vremena bio je posvećen stalnih popravcima.
Ukrajina se 1995. godine obvezala zauvijek zatvoriti Černobil do
2000. godine u zamjenu za financijsku pomoć od 3.1 milijarde
dolara, ali za sada nije predviđen fiksni datum zatvaranja.
"Ako reaktor može biti zaustavljen ovoga ljeta, to bi odgovaralo
našim ciljevima", pojasio je Jean-Bernard Cherie iz Instituta za
sigurnost i nukelarnu zaštitu u Parizu.
Kijev međutim prijeti da neće poštivati rok zatvaranja ako ne
dobije pomoć kojom bi završio dva reaktora u gradnji, koji bi
trebali kompenzirati nedostatak energije nakon zatvaranja
Černobila.
Međunarodnu zajednicu brine i betonsko-čelični sarkofag nad
elektranom koji ima brojne pukotine i mogao bi se urušiti.
Radovi na njegovom ojačanju započeli su u rujnu prošle godine i
trebali bi trajati osam godina i stajati 760 milijuna dolara.
Trinaest reaktora černobilskog tipa još radi u Rusiji i Litvi i
zapadni stručnjaci smatraju ih stalnom prijetnjom sigurnosti.
(Hina) maš dh