ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Na području Zagreba i Zagrebačke županije, ovoga je tjedna provedena druga proljetna akcija oralnog cijepljenja lisica protiv bjesnoće. Cijepljenje je obavljeno posebnim cjepivnim mamcima. Oko 60.000
mamaca postavljali su volonterski članovi lovačkih udruga na oko 300.000 hektara lovišta i ostalih staništa lisica.
ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Na području Zagreba i Zagrebačke
županije, ovoga je tjedna provedena druga proljetna akcija oralnog
cijepljenja lisica protiv bjesnoće. Cijepljenje je obavljeno
posebnim cjepivnim mamcima. Oko 60.000 mamaca postavljali su
volonterski članovi lovačkih udruga na oko 300.000 hektara lovišta
i ostalih staništa lisica.#L#
U Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
koja je provodila akciju ističu da je bjesnoća opasna neizlječiva
bolest ljudi i životinja (zoonoza). Poznata je tisućljećima, a prvi
podatci o toj bolesti potječu iz Europe.
Širenje virusa bjesnoće u pojedinim područjima ovisi najviše o
populaciji životinjske vrste koja je najviše izložena zarazi. U
Hrvatskoj je to lisica koja već stoljećima predstavlja glavni izvor
virusa bjesnoće.
Bolest se prenosi gotovo isključivo ugrizom zaražene životinje u
čijoj se slini nalazi velika količina virusa.
Bjesnoća predstavlja značajan zdravstveni problem samom
činjenicom da je neizlječiva bilo u ljudi ili životinja. Osim
opasnosti po ljudski život, ta bolest može uzročiti i znatne
gospodarske štete u stočarstvu ako se pojavi u stadima domaćih
životinja, te u lovstvu, ako se u pojavi kod divljači.
Za suzbijanja i iskorjenje bjesnoće bitno je prekinuti lanac
zaraze. S obzirom da je u Hrvatskoj glavni izvor zaraze lisica, u
Upravi za veterinarstvo ističu da ih je raznim akcijama potrebno
što više imunizirati.
Zemlje zapadne Europe već desetak godina provode sustavno oralno
cijepljenje lisica protiv bjesnoće, a rezultati pokazuju da je na
taj način bolest moguće iskorijeniti.
U Republici Hrvatskoj od 1993. cjepljenje lisica sustavno se
provodi na području Primorsko-goranske županije, a u jesen 1998.
cjepljenje je počelo i u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
Cijepljenje lisica obavlja se mamcima u kojima se nalazi cjepivo s
živim, ali oslabljenim virusom bjesnoće. Mamci se postavljaju u
lovišta i ostala lisičja staništa, a sadrže atraktant koji ga čini
primamljivim za lisice tako da ga one pojedu.
Tijekom akcije područja cijepljenja označena su plakatima, a iako
cjepivo nije opasno za zdravlje ljudi i životinja preporučljivo ga
je ne dirati. U slučaju da ga nađu djeca treba im ga oduzeti, a ako ga
zagrizu ili progutaju potrebno je odmah konzultirati liječnika.
Uprava za veterinarstvo upozorava kako se najmanje 14 dana nakon
postavljanja mamaca psi na području provođenja akcije moraju
zatvoriti i voditi samo na povodcu.
U ovogodišnjoj proljetnoj akciji cijepljenja lisica protiv
bjesnoće sudjelovali su i Gradski ured za poljoprivredu i
šumarstvo, te veterinarska, lovna i šumska inspekcija Zagrebačke
županije.
(Hina)am sšh