ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Prosječno hrvatsko kućanstvo gotovo 42 posto svojih ukupnih novčanih prihoda namijenjenih mjesečnoj potrošnji troši na osnovne prehrambene proizvode. To je jedan od rezultata istraživanja o prihodima,
potrošnji i socioekonomskoj segmentaciji u Hrvatskoj, što ga je početkom veljače ove godine provela zagrebačka agencija za tržišna i društvena istraživanja Studio Weber.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Prosječno hrvatsko kućanstvo gotovo 42
posto svojih ukupnih novčanih prihoda namijenjenih mjesečnoj
potrošnji troši na osnovne prehrambene proizvode. To je jedan od
rezultata istraživanja o prihodima, potrošnji i socioekonomskoj
segmentaciji u Hrvatskoj, što ga je početkom veljače ove godine
provela zagrebačka agencija za tržišna i društvena istraživanja
Studio Weber.#L#
Istraživanje je, po riječima direktora agencije Ivana Burića,
realizirano na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 1000
kućanstava iz svih regija Hrvatske.
Ono je ocrtalo neke od osnovnih značajki socioekonomske dinamike
hrvatskog društva. Primjerice, gotovo jedna četvrtina kućanstava
živi s ukupnim mjesečnim prihodom do 2500 kuna, približno 50 posto s
prihodima manjim od 4500 kuna, dok ih samo 5,2 posto ima ukupne
mjesečne prihode veće od 8500 kuna.
Prosječna mjesečna potrošnja iznosi 4093 kuna, pri čemu glavnina
otpada na kupovinu prehrambenih proizvoda - 1698 kuna te režijske
troškove stanovanja - 857 kuna.
Po navedenim podacima, gotovo 65 posto ukupnog kućnog budžeta
hrvatska kućanstva iscrpljuju na zadovoljenje primarnih
egzistencijalnih potreba - hrane i stanovanja.
Ostatak odgovara tzv. potencijalnom investicijskom rezervoaru,
istaknuo je Burić. Iz njegova se sadržaja raspodjeljuju sredstva za
zadovoljenje egzistencijalnih potreba višeg stupnja, npr.
higijenskih potreba (prosječna potrošnja na higijenu i kozmetiku
iznosi 165 kuna), kulturnih potreba (prosjek za kulturu, sport i
zabavu - 100 kuna), obrazovanja i dr.
Po Burićevim riječima, sličnu strukturu potrošnje daju i podaci o
prosječnoj potrošnji po članu kućanstva. Ona je u siječnju iznosila
1304 kune, pri čemu izdaci za hranu dosežu 495 kuna, režijski
troškovi 170 kuna, dok su prosječni troškovi za odjeću i obuću 120
kuna. To pokazuje da je prosječna dnevna potrošnja po članu
kućanstva u siječnju iznosila između 35 i 40 kuna ili približno
deset maraka.
Tako ograničena potrošnja, uz razmjerno niske prihode, osnovni je
čimbenik koji utječe na izgled socioekonomske segmentacije
hrvatskog društva, drži Burić.
Obrisi hijerarhije na koje upućuju rezultati istraživanja
ocrtavaju tzv. strukturu piramide sa širokom osnovicom, i
potvrđuje tendenciju o bipolarnoj segmentaciji hrvatskog društva -
podjela na malobrojne imućnije i mnogo relativno slabostojećih
građana.
Istraživanje je ukazalo na svojevrstan procjep u piramidi, tj. na
nedostatak socijalnog sloja koji većina analitičara navodi kao
osnovni pokazatelj rasta društvenog standarda - srednje klase.
(Hina) mku sbo