HRVATSKO GOSPODARSTVO PRED RECESIJOM

Hrvatsko gospodarstvo pred recesijom Zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti, hrvatska Vlada morat će sredinom godine provesti reviziju državnog proračuna, a gospodarstvo će najvjerojatnije upasti u recesiju, rekli su jučer u Londonu članovi hrvatskog izaslanstva, sudjelujući na godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvitak. Višečlano hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednikom vlade i ministrom financija Borislavom Škegrom i guvernerom Hrvatske narodne banke Markom Škrebom, predstavilo je hrvatske gospodarske pokazatelje i program privatizacije. Hrvatskom izaslanstvu većina pitanja bila je upućena na račun mogućih troškova zbog rata na Kosovu o tečaju i stabilnosti kune te vraćanju povjerenja u hrvatski bankarski sustav. Potpredsjednik vlade i ministar financija Borislav Škegro odgovorio je kako Hrvatska ne graniči s Kosovom, te kako kriza na Balkanu neće imati osjetljive posljedice za zemlju. Istaknuo je kako se hrvatska valuta u odnosu na njemačku marku proteklih godina pokazala stabilnom te da ne vidi razloge zašto bi se to u budućnosti promijenilo. Hrvatska Vlada odlučila je također ne spašavati banke koje se nađu u krizi platne sposobnosti, nego ih prepustiti stečajnom postupku. Unatoč tome što je hrvatsko izaslanstvo izložilo procjene o rastu bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini od 5,5 posto do 6 posto, Škreb je novinarima rekao kako će Hrvatska ove godine vjerojatno ući u recesiju, s padom bruto domaćeg proizvoda od otprilike jedan posto. Kako bi prevladala probleme, uključujući moguće gubitke u turizmu ove godine u iznosu od 450 do 500 milijuna američkih dolara, Hrvatska će od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke tražiti zajam u vrijednosti otprilike 200 milijuna dolara, rekao je Škreb. Na pitanje novinara kojim mjerama Vlada namjerava vratiti povjerenje u hrvatsko bankarstvo i je li MMF uvjetovao daljnje financiranje Hrvatske time da Vlada ne spašava poslovne banke od sloma, Škreb je rekao da to nije uvjet MMF-a, te ukazao na pravne propise za koje je rekao da su jedini okvir u kojem je Hrvatska voljna rješavati probleme svog bankarskog sustava. Očito nezadovoljni odgovorima hrvatskih dužnosnika, nakon hrvatskog predstavljanja, predstavnici osam njemačkih banaka sazvali su novinare, kako bi im predočili razloge za odluku po kojoj najveće njemačke banke do daljnjega ograničavaju svoje poslovanje s Hrvatksom. Govoreći u ime skupine njemačkih banaka, izvršni direktor Bayerische Hypotheken und Vereinsbank Martin Gisa je rekao kako su njima hrvatski dužnosnici kao primjer za uspješno poslovanje isticali Gluminu banku, potičući ih u financiranju. Međutim, kad je Gluminoj banci zaprijetio poslovni slom, hrvatski dužnosnici su ignorirali sve pozive predstavnika stranih banaka za pronalaženje zajedničkog rješenja za spas te banke, rekao je Gisa. "Sve dok se ne uspostavi povjerenje prema hrvatskoj Vladi, njemačke banke svest će poslovanje s Hrvatskom na minimum", dodao je on. Prema obavijesti njemačkih bankarskih krugova, zbog sloma Glumine banke pedesetak stranih banaka pretrpjelo je gubitke u iznosu većem od 200 milijuna njemačkih maraka.