ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Hrvatska neće graditi nuklearne elektrane i elektrane na kruta goriva, izjavio je danas ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Do 2010. godine treba osigurati novih 1500
megavata električne energije, a to će se rješavati hidroelektranama i termoelektranama na čisto gorivo (plin), kazao je Širac na Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora. Prema prijedlogu Programa prostornog uređenja Hrvatske, o kojem danas raspravlja Županijski dom, tri su šira područja na kojima bi se gradile termoelektrane na plin - Vukovarsko-srijemska, potom Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija, te sjeverna i srednja Dalmacija.
ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Hrvatska neće graditi nuklearne
elektrane i elektrane na kruta goriva, izjavio je danas ministar
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac. Do
2010. godine treba osigurati novih 1500 megavata električne
energije, a to će se rješavati hidroelektranama i termoelektranama
na čisto gorivo (plin), kazao je Širac na Županijskom domu
Hrvatskog državnog sabora. Prema prijedlogu Programa prostornog
uređenja Hrvatske, o kojem danas raspravlja Županijski dom, tri su
šira područja na kojima bi se gradile termoelektrane na plin -
Vukovarsko-srijemska, potom Zagrebačka i Sisačko-moslavačka
županija, te sjeverna i srednja Dalmacija.#L#
Posebnu pozornost, ali i oštro protivljenje nekih zastupnika,
izazvao je vladin prijedlog o Moslavačkoj i Trgovskoj gori kao
mogućim lokacijama za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog
otpada. Protiv tih lokacija peticiju je potpisalo više od 30 tisuća
građana Sisačko-moslavačke županije, a odlagalište bi tom području
nanijelo dugoročne štete i spriječilo razvoj, istaknuo je Velimir
Kvesić (Klub HSP/KDM). Gotovo identična bila su stajališta Ivana
Šanteka (HDZ) i Stjepana Marića (HSS) koji uz izvore pitke vode na
tom području upozoravaju i na gustu naseljenost i blizinu srpskog
entiteta Bosne i Hercegovine. Budući Hrvatskoj odlagalište nije
potrebno do 2005., sva trojica smatraju da ima dovoljno vremena da
se ponovi cijeli postupak za izbor lokacije. Kvesić drži da kod
odabira lokacije ne treba isključiti ni mogućnost raspisivanja
referenduma.
Ivan Ninić (SDP) mišljenja je pak da treba vidjeti mogućnosti
izvoza nuklearnog otpada kako bi se Hrvatska posvetila proizvodnji
zdrave hrane i time koristila svoje prednosti.
Zastupnici su u raspravi pozdravili namjeru da se hrvatska razvija
policentrično, odnosno da se veći značaj dade srednjim i manjim
naseljima. Nisu nam potrebni milijunski gradovi i ne možemo više
podržavati širenje Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Dapače,
zauzimamo se za decentralizaciju, razmještaj dijela javnih službi,
infrastrukture, istaknuo je ministar Širac. Zastupnici, među njima
Miroslav Prpić (Klub HDZ) upozorili su pri tom da se
administrativnim mjerama neće ništa postići već da manja središta
treba jačati gospodarski. U prilog tome, Tereza Ganza Aras (Klub
LS-a) preporučila je da se potiče otvaranje novih gospodarskih
subjekata. Žarko Katić (HSLS) predlaže decentralizaciju
institucija visokog školstva i smještaj srednjih škola u manjim
središtima. Treba jasno definirati što znači usporavanje rasta
četiri velika grada, kazao je Ratko Maričić (Klub SDP) koji smatra
da se bez popisa stanovništva neće moći donositi kvalitetni
zaključci.
Zastupnici su iznijeli niz zamjerki na planiranu izgradnju cesta,
tražeći da se u prioritete uvrste još neke ceste. Istaknuli su
također da se kvalitetnije treba vrednovati željeznički promet.
Raspravu o Programu prostornog uređenja Županijski će dom
nastaviti nakon stanke.
(Hina) bn/bm im