ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Po Programu prostornog uređenja Hrvatske, što ga je nedavno utvrdila hrvatska Vlada, u Hrvatskoj se neće graditi termoelektrane na ugljen i nuklearne elektrane. Gradit će se tri termoelektrane na ekološki
prihvatljiva goriva, a kao moguće lokacije spominju se Zagrebačka i Vukovarsko-srijemska županija te sjeverna ili srednja Dalmacija. Izjavio je to ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac na današnjim 'Susretima u Vladi'.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Po Programu prostornog uređenja
Hrvatske, što ga je nedavno utvrdila hrvatska Vlada, u Hrvatskoj se
neće graditi termoelektrane na ugljen i nuklearne elektrane.
Gradit će se tri termoelektrane na ekološki prihvatljiva goriva, a
kao moguće lokacije spominju se Zagrebačka i Vukovarsko-srijemska
županija te sjeverna ili srednja Dalmacija. Izjavio je to ministar
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac na
današnjim 'Susretima u Vladi'.#L#
U sjevernoj i srednjoj Dalmaciji aktualno je sedam lokacija, među
kojima i Obrovac, a još se uvijek razmišlja i o lokaciji u Lukovom
Šugarju s obzirom da je izgrađen dobar dio infrastrukture.
Program prostornog uređenja predviđa i zbrinjavanje opasnog otpada
i to na dvije moguće lokacije - Moslavačkoj i Trgovskoj gori, obje
na području Sisačko-moslavačke županije. O tome koja će lokacija
biti konačno odabrana odlučit će Hrvatski državni sabor, kazao je
Širac napominjući da će Program prostornog uređenja nakon što ga
prihvati Sabor imati zakonsku snagu.
Ministar se osvrnuo i na stavljanje van snage dijela planova o
prostornom uređenju. Na snazi je 1376 prostornih planova, a više od
polovice starije je od 20 godina te sadržajno ne odgovaraju
sadašnjem trenutku, istaknuo je.
Ministar Širac naglašava da novi Program prostornog uređenja
okrenut policentričnom razvoju države, želi ograničiti rast
velikih gradova - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Naglašava
također da će Ministarstvo i Vlada poduzeti mjere da se čim prije
izrade prostorni planovi županija u kojima taj posao još nije
počeo.
Na 'Susretima u Vladi' ministar je govorio i o šarolikosti u
utvrđivanju komunalne naknade u jedinicama lokalne samouprave.
Opterećenost građana od općine do općine vrlo je različita i kreće
se u omjeru 1:15. To nije dozvoljeno i nužno je propisati kriterije,
istaknuo je Širac, napominjući da naknada ne mora biti jednaka, ali
da neki kriteriji na razini države moraju postojati.
Istaknuo je također da naplata komunalnih doprinosa ne može, i više
nikada neće biti, uvjetom za izdavanje građevinske dozvole.
Ministar Širac iznio je i podatke o nedavnoj kontroli financijske
policije u 60 komunalih poduzeća u 20 gradova. Utvrđeno je da ta
poduzeća duguju državi, odnosno fondovima, oko 63 milijuna kuna.
Pet poduzeća u Istri duguje gotovo trećinu ukupnog duga državi.
Interesantno je da su obveze prema gradovima na vrijeme izvršavane,
a da to nije slučaj s obvezama prema državi, primjetio je Širac.
Upitan za "dubrovački slučaj", odnosno za zahtjev tamošnjeg župana
da se razriješi pročelnik Ureda za graditeljstvo Zvonimir Franić,
Širac je istaknuo da je Franić državni službenik a da po zakonu o
sustavu državne uprave ministar ne razrješuje državne službenike.
Franićevo razrješenje župan je tražio opravdavajući to Franićevim
izdavanjem građevinske dozvole za gradnju na otoku Lopudu.
Širac je također naglasio da sve optužbe moraju biti potkrijepljene
materijalnim dokazima, odnosno da je prošlo vrijeme "verbalnog
delikta".
Na 'Susretima' se čulo da bi se u okviru rekonstrukcije Vlade moglo
ujediniti Ministarstvo graditeljstva i Državna uprava za zaštitu
okoliša.
Širac je demantirao napise "Jutarnjeg lista" s početka travnja da
zbog suradnje i uvoza vodovodnih cijevi od tvrtke Thyssen propadaju
domaći proizvođači.
(Hina) sšh/bm ds