ZAGREB, 16. travnja (Hina/IKA) - Nakon završetka 18. plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje je od 12. do 15. travnja održano u Zagrebu, Tiskovni ured HBK objavio je priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
ZAGREB, 16. travnja (Hina/IKA) - Nakon završetka 18. plenarnoga
zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje je od 12. do 15.
travnja održano u Zagrebu, Tiskovni ured HBK objavio je priopćenje
koje prenosimo u cijelosti. #L#
Pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske
biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu je u Nadbiskupskom dvoru od
12. do 15. travnja održano XVIII. redovno plenarno zasjedanje
Hrvatske biskupske konferencije.
Hrvatski biskupi su bili prisutni u kompletnom sastavu tek trećeg
dana zasjedanja kada im se priključio pomoćni biskup đakovačko-
srijemski mons. Đuro Gašparović koji je kasnio zbog poteškoća
izlaska iz Jugoslavije. Zasjedanju su također prisustvovali
apostolski nuncij mons. Giulio Einaudi te delegat Biskupske
konferencije BiH, banjalučki biskup mons. Franjo Komarica.
Osamnaesto plenarno zasjedanje otvorio je predsjednik HBK,
nadbiskup Bozanić. Preporučujući dušu pokojnog pomoćnog biskupa
zagrebačkog mons. Đure Kokše "Gospodinu čiji je apostol bio na
zemlji", predsjednik HBK je naglasio da je od posljednjeg redovnog
plenarnog zasjedanja u Šibeniku od 12.- 14. studenoga prošle
godine, HBK bogatija za dva člana, dvojicu pomoćnih biskupa,
zagrebačkih mons. Josipa Mrzljaka i mons. Vladu Košića.
Nadbiskup Bozanić je istaknuo da se ovo zasjedanje održava u
vrijeme ratnih strahota i stradanja u našem susjedstvu te je
izrazio zabrinutost cijele Crkve u Hrvatskoj za sudbinu izbjeglica
i prognanika s Kosova. Pozvao je na molitvu i karitativnu pomoć za
sve koji pate izražavajući posebno razumijevanje za subrata u
episkopatu mons. Marka Sopija, biskupa za Albance katolike na
Kosovu.
Apostolski nuncij mons. Einaudi u svom pozdravnom govoru u ime
Svete Stolice zahvalio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na
njenom zalaganju za sudbine žrtava konflikta na Kosovu, osobito za
materijalnu pomoć koju pruža hrvatski Caritas.
Delegat biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Komarica
je upoznao članove HBK sa situacijom u kojoj se nalaze katolici u
Bosni i Hercegovini.
Jedna od glavnih tema ovoga zasjedanja bili su konkretni koraci
koje HBK poduzima u proslavi Velikog jubileja. Predsjednik Odbora
HBK za Veliki jubilej, varaždinski biskup mons. Marko Culej upoznao
je biskupe sa planovima proslave Velikog jubileja u Rimu i Svetoj
Zemlji, dok je riječko-senjski nadbiskup mons. Anton Tamarut
izložio glavne točke papinske bule "Otajstvo utjelovljenja".
Na temelju izloženih programa, biskupi su razmatrali što će naša
Crkva učiniti na domaćem planu i kako će se uključiti u programe
Svete Stolice.
Zaključeno je da će hodočašća u Rim i Svetu zemlju za jubilarnu
2000. godinu biti u organizaciji pojedinih biskupija, dok će se na
planu HBK, preko Odbora HBK za Veliki jubilej organizirati odlazak
u Rim na međunarodne susrete mladeži, obitelji, svećenika, biskupa
kao i na Svjetski euharistijski kongres koji će u Rimu biti održan
od 18. do 25. lipnja 2000. godine.
Glede proslave jubilarne godine u Hrvatskoj biskupi su, u želji da
se našim vjernicima posvjesti crkvenost i zajedništvo među
biskupijama, odlučili da se Euharistijski kongresi održavaju na
području pojedinih biskupija. Ponajprije na razini župa, potom
dekanata, te na razini regija a naposljetku na razini biskupija. U
tu svrhu Biskupska konferencija će do lipnja ove godine pripremiti
prijedloge programa koji će poslužiti za dijecezanske
euharistijske kongrese. Također će Odbor HBK za Veliki jubilej
izdati prospekt u kojem će biti općenite informacije o proslavi
Velikog jubileja, datumima slavlja kako u Rimu tako i u našim
biskupijama.
Biskupi su raspravljali o znakovima Velikog jubileja istaknutim u
papinoj buli "Otajstvo utjelovljenja". Jedan od novih znakova
Jubileja je i "čišćenje pamćenja". Budući da Sveti Otac, govoreći o
tom znaku, zahtjeva da na ulasku u treći milenij Crkva "zatraži
oprost za propuste i grijehe svojih sinova", biskupi su se zadržali
na refleksiji toga znaka pokušavajući s više aspekata vrednovati
prošlost na ovim našim prostorima gdje su samo u ovom dvadesetom
stoljeću prohujale ideologije nacizma, fašizma i komunizma.
Polazeći od činjenice da je suočavanje s prošlošću vlastitog naroda
sastavni dio pokorničkog čina svake krajevne Crkve, te da takav čin
zahtijeva objektivnost i odgovoran pristup, biskupi su zaključili
da ta tema iziskuje dodatnu refleksiju, kako bi u promišljanju
vlastite budućnosti Crkva putem "čišćenja pamćenja" pronašla novu
snagu autentičnog svjedočenja.
Analizirajući posjet "Ad limina apostolorum" u središtu diskusije
bio je govor Svetoga Oca upućen našim biskupima. Istaknuto je da je
govor Svetoga Oca poticaj našoj Crkvi da još zauzetije izvršava
svoje pastolarno poslanje računajući sve više na karizme laika i
duhovnih pokreta te na njihovu raspoloživost za djela
evangelizacije kako unutar Crkve tako i na području javnoga života.
Papin govor, zaključili su biskupi, poticaj je našoj Crkvi da se
hrabro suoči s izazovima društva u tranziciji i da ne klone na putu
zalaganja za socijalnu pravdu, u borbi za pravo na život i
dostojanstvo osobe te u karitativnom služenju.
S ovog zasjedanja hrvatski biskupi su poslali brzojav Svetom Ocu i
zahvalili mu za milosno vrijeme boravka u Rimu "ad limina
apostolorum".
U želji da polože efikasnije temelje institucijama HBK, biskupi su
pristupili modifikaciji Statuta HBK koji su od Svete Stolice
potvrđeni 1993. godine.
Modifikacije u Statutu HBK predviđaju petogodišnji umjesto
dosadašnjega trogodišnjega mandata predsjednicima i
predstojnicima tijela HBK, te dva umjesto tri redovna plenarna
zasjedanja godišnje, što ostavlja mogućnost više izvanrednih
zasjedanja. U tom smislu odobren je i nacrt pravilnika za rad vijeća
i drugih tijela HBK.
Na zasjedanju osnovana je pravna Komisija HBK na čije čelo je
izabran riječko-senjski nadbiskup mons. Tamarut.
Biskupi su također raspravljali i o nekim aspektima Ugovora o
gospodarskim pitanjima analizirajući poduzete korake glede
odredbi tog Ugovora.
Naglašavajući važnost i ozbiljnost pristupa sredstvima društvenog
priopćivanja kao snažnom sredstvu evangelizacije, biskupi su
raspravljali o načinima na koje je moguće postići još veću
učinkovitost Hrvatskog katoličkog radija kao i Izvještajne
Katoličke Agencije (IKA). Uz pohvalne riječi o pionirskim
nastojanjima tih sredstava rođenih u našoj Crkvi u ratnom vremenu,
izraženo je mišljenje da je sada vrijeme za dodatne napore i
svojevrsno prestrukturiranje kako bi se što bolje odgovorilo
medijskim zahtjevima novog milenija.
Uvažavajući zamolbu don Živka Kustića da ga se razriješi dužnosti
glavnog urednika IKE, biskupi su na tu dužnost izabrali svećenika
krčke biskupije profesora vlč. Antona Šuljića, vicerektora
Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci.
Svjesni sve veće potrebe svećenika za pomoć kako u njihovim
pastoralnim djelatnostima tako i u snalaženju pred izazovima
demokracije, biskupi su zaključili da je potrebno ustanoviti
posebno Vijeće koje će se baviti potrebama i pitanjima klera. Stoga
su odlučili od dosadašnjeg Vijeća HBK za kler i sjemeništa
napraviti dva Vijeća: Vijeće za kler, na čije čelo je izabran
pomoćni biskup zagrebački mons. Josip Mrzljak, te Vijeće za zvanja
i sjemeništa na čijem čelu ostaje zadarski nadbiskup mons. Ivan
Prenđa.
Požeški biskup mons. Antun Škvorčević zamolio je da ga se zbog
mnoštva obveza razriješi dužnosti Generalnog tajnika HBK.
Uvažavajući želju mons. Škvorčevića, biskupi su za novog
generalnog tajnika izabrali vlč. Vjekoslava Huzjaka, svećenika
varaždinske biskupije koji odnedavna obavlja službu ravnatelja
Središnje ustanove HBK za uzdržavanje klera i drugih crkvenih
službenika.
Biskupi su potvrdili obnovljeni Statut Hrvatskog društva
katoličkih novinara uz uvjet da se moraju uvrstiti stanovite
izmjene.
U izvještajima predsjednika Vijeća i Odbora, podržane su
inicijative predsjednika Vijeća za laike i Vijeća za obitelj, da se
u doglednoj budućnosti osnuju Nacionalni uredi Vijeća za obitelj i
Vijeća za laike.
Zaključeno je da će slijedeće plenarno zasjedanje biti održano u
Varaždinu od 20.- 23. rujna ove godine, na kojemu će središnja tema
biti posvećena "Suradnji svećenika i laika u poslanju Crkve".
Drugog dana zasjedanja u zagrebačkoj katedrali u 17.30 sati održana
je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio predsjednik HBK,
nadbiskup Bozanić, a propovijedao požeški biskup mons.
Škvorčević.
Po završetku osamnaestog plenarnog zasjedanja biskupi su na
zajedničkom objedu proslavili osamdeseti rođendan kardinala
Franje Kuharića uz sudjelovanje umirovljenog zadarskog nadbiskupa
mons. Marijana Oblaka te đakovačko-srijemskog umirovljenog
biskupa mons. Ćirila Kosa. U popodnevnim satima hrvatski biskupi
susreli su se s utemeljiteljicom Pokreta Djelo Marijino Chiarom
Lubich.
(Hina)pp gk