ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Sljedeći tjedan biti će ključan za sudbinu Tvornice papira Rijeka (TPR). Očekuju se intenzivni pregovori i vjerojatno konačna odluka o rješenju stanja u toj tvornici, rekao je danas za Hinu Zlatko Grgić,
osnivač i vlasnik zagrebačke tvrtke Vidra, koja je izrazila ozbiljnu namjeru za kupnju TPR-a.
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Sljedeći tjedan biti će ključan za
sudbinu Tvornice papira Rijeka (TPR). Očekuju se intenzivni
pregovori i vjerojatno konačna odluka o rješenju stanja u toj
tvornici, rekao je danas za Hinu Zlatko Grgić, osnivač i vlasnik
zagrebačke tvrtke Vidra, koja je izrazila ozbiljnu namjeru za
kupnju TPR-a.#L#
Jučer je održan sastanak radne grupe koju su sačinjavali
predstavnici hrvatskog Ministarstva financija i Ministarstva
gospodarstva te potencijalni kupac TPR-a, tvrtka Vidra, čija je
osnovna djelatnost trgovina grafičkim i pisaćim papirima.
Povod tom sastanku bilo je pismo namjere što ga je ta tvrtka još u
ožujku ove godine uputila hrvatskoj Vladi, a u želji da se u procesu
preuzimanja riječke Tvornice papira zajedničkim snagama pristupi
rješenju trenutnog stanja, odnosno u cijelosti saniraju
financijske obveze iz prošlosti te u tvornicu investira 20 milijuna
njemačkih maraka.
"Klima jučerašnjeg sastanka bila je vrlo poticajna. U dva i pol sata
zajednički smo detaljno prošli sve elemente ponude, ne ulazeći u
ocjenu situacije u Tvornici papira oko koje postoji jedinstven
stav. Općenito se može reći da je raspoloženje radne grupe išlo u
tom pravcu da se TPR sanira, no konačnu će odluku o tome naravno
izreći hrvatska Vlada. Nama je na jučerašnjem sastanku od strane
radne grupe upućena ponuda koju ćemo razmotriti i na koju ćemo
početkom idućeg tjedna odgovoriti", rekao je Grgić.
Također, i ministar gospodarstva Nenad Porges rekao je ovih dana da
se dovršetak pregovora oko kupnje tvornice očekuje unutar 15 dana.
U Vidri ocjenjuju da postoje mogućnosti sanacije TPR-a i njezinog
razvoja ukoliko se provede skup mjera koje ta tvrtka predlaže.
Sanacija traži usklađeni program mjera države, tvornice i kupca.
Potrebno je sanirati financijske obveze Tvornice iz prošlosti u
cijelosti, kako one ne bi teretile tekuću proizvodnju i budući
razvoj. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri to sadašnji vlasnik,
država, može podnijeti. No, s druge strane nazire se samo stečaj
kojim bi, upozoravaju mnogi, dosta toga bilo izgubljeno. Naime, po
raskidu kupoprodajnog ugovora s bivšim vlasnikom riječke tvornice,
Glumina bankom, zaduženost te tvornice dosegnula je 35 milijuna
maraka.
Prema prijedlogu Vidre, mogući modeli vlasničkog preuzimanja
sastoje se u tome da kupac preuzme dugove iz prošlosti, obnovi
proizvodnju i financira modernizaciju te tako odmah postane
vlasnikom TPR-a ili da sadašnji vlasnik odgovara za stare dugove, a
kupac za tekuće poslovanje i razvoj. Isto tako, predlaže se
mogućnost da prodavatelj donese odluku o daljnjem ulaganju u
tvornicu kako bi se sanirali dugovi i pomoglo kupcu u obnovi
proizvodnje, ali u tom slučaju TPR bi se kupila za simboličnu cijenu
bez prava prodaje dok se ne ispune razvojni planovi utvrđeni
ugovorom.
U Vidri ocjenjuju kako bi im ovo posljednje rješenje pružilo
mogućnost brzog povratka proizvoda TPR-a na tržište, Tvornici dalo
prostor za obnavljanje proizvodnje i modernizaciju, a gospodarstvu
perspektivno vratilo solidan poslovni subjekt, uz trošak koji je na
razini onog iz alternativnog rješenja - stečaja.
Djelatnicima TPR-a zadnja je plaća, i to djelomično, isplaćena u
lipnju prošle godine, tako da dugovanja za bruto plaće iznose
otprilike 13 milijuna kuna.
"Mogu ustvrditi da ta ponuda dolazi u pravom trenutku, a čini se da
je i država tom problemu odlučila pristupiti u želji da ga riješi.
Valja posebno naglasiti to da je potencijalni kupac, sastavljajući
svoju ponudu, sve tržišne aspekte ispitao na vrlo ozbiljan i
studiozan način dokazavši da proizvodni program Tvornice ima
budućnost i kako se na njemu može zaraditi", ocijenio je u današnjoj
izjavi za Hinu direktor TPR-a Dražen Mesić.
Tvrtka Vidra osnovana je u lipnju 1995., a pripada manjoj grupi
povezanih trgovačkih društava smještenih također i u Austriji
(Agrimex Wien), Švicarskoj (Premar Services) i Rusiji (Vidra
Moskva), koja se bave trgovinom i doradom celuloze i papira,
plastičnih masa i sirovina za tekstilnu industriju, s prosječnim
godišnjim prometom od otprilike 50 milijuna maraka. Ta trgovačka
društva posluju pretežno u srednjoj i zapadnoj Europi, te Rusiji i
manjim dijelom u jugoistočnoj Europi.
Domagoj Juričić
(Hina) dju sbo