ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Tvornica papira Rijeka (TPR) mogla bi se, nakon dugogodišnjih poteškoća, ponovno uključiti na svjetsko tržište ako bi se novozainteresirani domaći potencijalni ulagatelj definitivno odlučio na kupnju
većinskog udjela u toj tvornici. Ministarstvu gospodarstva RH i Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) taj je, zasad neimenovani ulagač, nedavno uputio ponudu iz kojeg se jasno iščitava takva namjera, rekao je danas direktor TPR-a Dražen Mesić.
ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Tvornica papira Rijeka (TPR) mogla bi
se, nakon dugogodišnjih poteškoća, ponovno uključiti na svjetsko
tržište ako bi se novozainteresirani domaći potencijalni ulagatelj
definitivno odlučio na kupnju većinskog udjela u toj tvornici.
Ministarstvu gospodarstva RH i Hrvatskom fondu za privatizaciju
(HFP) taj je, zasad neimenovani ulagač, nedavno uputio ponudu iz
kojeg se jasno iščitava takva namjera, rekao je danas direktor TPR-
a Dražen Mesić.#L#
"Potvrđeno nam je da bi se u tom slučaju išlo i na daljnju sanaciju
Tvornice, a riješio bi se i socijalni problem koji se očituje u
zbrinjavanju tehnološkog viška te u neisplaćenim zaostalim plaćama
radnicima", izjavio je Mesić.
Time bi se napokon riješila sudbina riječke Hartere, koja je, prema
mišljenju financijskih stručnjaka, predugo bila rubu propasti.
Nakon mjera koje je poduzeo bivši vlasnik te tvornice, Glumina
banka d.d., ta tvrtka još bilježi dug od otprilike 18 milijuna
njemačkih maraka.
S tom bankom HFP je u veljači jednostrano raskinuo kupoprodajni
ugovor, jer ona nije izvršila sve ugovorne obveze koje je na sebe
preuzela. Time je 79,80 posto dionica ponovno vraćeno u portfelj
Fonda pa su sada one predmetom moguće nove kupnje.
Za pokretanje proizvodnje i za kvalitetan te konkurentan proizvod
na zahtjevnom svjetskom tržištu cigaretnih papira potrebno je, po
Mesićevim riječima, u pogon Tvornice uložiti minimalno 20 milijuna
njemačkih maraka.
Danas je predviđen sastanak poslovodstva TPR-a sa čelnicima
Primorsko-goranske županije, od kojih će se tražiti podrška za
opstojnost te tvrtke, koja, kako kaže Mesić, ima izvozni potencijal
i za čijim je proizvodima iskazan interes na inozemnom tržištu.
Hartera je na vrhuncu svoje poslovne uspješnosti bila krajem 80-tih
godina, kada je godišnja proizvodnja specijalnog papira za
duhansku industriju iznosila 18 tisuća tona, a promet premašivao 60
milijuna američkih dolara. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji papira
takve vrste ta je tvrtka sudjelovala sa četiri do pet posto.
Izlaz iz krize u kojoj se TPR trenutno nalazi može se osigurati samo
ako se investira u unapređenje tehnologije te ako se kvaliteta
proizvoda dovede na razinu glavnih zapadnoeuropskih konkurenata.
Riječkoj tvornici predstoji zatim i važan organizacijski preustroj
u smislu značajne racionalizacije kadrova. Otvara se i pitanje
udruživanja s renomiranim partnerom iz branše, što u uvjetima
ubrzanih globalizacijskih procesa oko vodećih proizvođača
cigareta i proizvođača papira postaje gotovo neminovno.
Sve to otvorena su pitanja za potencijalnog novog vlasnika Hartere
ako zaista i preuzme većinski udio u toj tvrtki. Ako se, pak, ne
realizira kupovina tvrtke te investicijski program i ne riješi
pitanje financiranja tekućeg poslovanja, tvornici prijeti
stečaj.
"Tvornica zaslužuje da joj se u ovom trenutku pomogne. Dokazali smo
matematički da bi stečaj državu koštao više nego sanacija. U tom bi
slučaju na teret države palo otprilike 19 milijuna njemačkih maraka
po osnovi reprogramiranih kredita, naknada zaposlenima i slično.
Nema načina da se smire dioničari zaposlenici i kvalitetno riješi
socijalna problematika ukoliko se na postigne cilj kojeg
zagovaramo, a to je kvalitetna sanacija i ulaganje u tvorničke
pogone kako bi se ubrzo vratili na tržište", izjavio je Mesić.
(Hina) dju sbo