NUERNBERG, 16. travnja (Hina/dpa) - Pred sudom u Nuernbergu započeo je u petak prvi od ukupno 58 postupaka koji su bivši ukrajinski prisilni radnici iz razdoblja Drugog svjetskog rata pokrenuli protiv koncerna za proizvodnju oružja
Diehl.
NUERNBERG, 16. travnja (Hina/dpa) - Pred sudom u Nuernbergu započeo
je u petak prvi od ukupno 58 postupaka koji su bivši ukrajinski
prisilni radnici iz razdoblja Drugog svjetskog rata pokrenuli
protiv koncerna za proizvodnju oružja Diehl. #L#
Ukrajinci su za vrijeme nacističke vladavine radili u koncernu kao
robovska radna snaga i sada zahtijevaju odštetu.
Prema procjenama povjesničara, za vrijeme II svjetskog rata oko 10
milijuna ljudi moralo je prisilno raditi za nacističku ratnu
ekonomiju.
Nakon završetka rata mnoge su njemačke tvrtke, u kojima su ti ljudi
radili, zaogrnule velom šutnje to mračno razdoblje svoje
prošlosti. Najveći dio njih nije pristajao na odštetu bivšim
prisilnim radnicima, ukazujući na odštetu koju je njemačka država
plaćala nacističkim žrtvama.
Preživjele žrtve 90-tih počinju sve više zahtijevati odštetu od
njemačkih tvrtki.
Bonski sud je u studenom 1997. po prvi put u Njemačkoj presudio da se
jednoj Židovki koja je prisilno radila za vrijeme nacista isplati
individualna odšteta za izgubljenu nadnicu.
Uplašene prijetnjom prave poplave zahtjeva za odštetom, posebice
iz SAD, dvanaest vodećih njemačkih tvrtki utemeljilo je u veljači
ove godine zajedničku zakladu iz koje bi 200 do 300 tisuća prisilnih
radnika i nacističkih žrtava dobilo potporu. Zaklada, u kojoj bi
trebalo biti do tri milijarde maraka, bi trebala započeti s radom 1.
rujna.
Zakladu su utemeljili Allianz, BASF, Bayer, BMW, DaimlerChrysler,
Deutsche Bank, Degussa, Dresdner Bank, Hoesch-Krupp, Hoechst,
Siemens i VW kako bi odgovorila na tužbe, posebice zajedničke tužbe
iz SAD.
U SAD-u živi još oko 130.000 bivših nacističkih radnika-robova,
uglavnom Židova. Prema procjenama u središnjoj i istočnoj Europi
živi još oko 800.000 prisilnih radnika drugih nacija.
(Hina) sl dh