ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Od ugriza otrovnica, procjenjuje se, godišnje u Hrvatskoj smrtno strada 2 do 3 posto ljudi. Proljeće je vrijeme kada se budi priroda, s njom i zmije, naravno i otrovnice ili ljutice. Što učiniti nakon
ugriza, primjerice, riđovke, naše najotrovnije zmije, ili pak poskoka?
ZAGREB, 16. travnja (Hina) - Od ugriza otrovnica, procjenjuje se,
godišnje u Hrvatskoj smrtno strada 2 do 3 posto ljudi. Proljeće je
vrijeme kada se budi priroda, s njom i zmije, naravno i otrovnice
ili ljutice. Što učiniti nakon ugriza, primjerice, riđovke, naše
najotrovnije zmije, ili pak poskoka? #L#
Mnogi postupci koji su se nekad preporučivali nakon ugriza
otrovnice - više ne vrijede, tvrde M. Horvat, S. Abram i Z. Tadić,
autori napisa o hrvatskim zmijama u Lovačkom vjesniku. Podsjećaju
da se nekad preporučivalo podvezivanje rane iznad ugriza,
proširivanje rane nožem da bi otekla krv, uzimanje alkohola,
isisivanje ustima krvi iz rane, te najzad odlazak liječniku po
spasonosni serum. Spoznaje su se u međuvremenu promijenile, s njima
i postupci. "Zmijolozi" danas preporučuju da se nakon ugriza zmije
otrovnice postupi na slijedeći način:
Ostati posve miran i ne podvezivati ranu da se ne izazove gangreba.
Ne širiti ranu nožem, ranu dezinficirati da se ne širi infekcija.
Ne piti alkohol niti njime čistiti ranu - alkohol širi krvne žile.
Ne isisavati krv iz rane ustima, to je opasno.
Potražiti obavazno liječnika koji, ako to okolnosti dopuštaju,
jedini "zna" ubrizgati serum - naime, serum može izazvati tzv.
anafilaktički šok.
Ako naiđete na otrovnicu - ne izazivajte sudbinu, zaobiđite
opasnost ili pustite da sama pobjegne. Jer, koga je zmija ujela i
gušterice se boji!
(Hina) ld ld