IZVJEŠĆE SA SJEDNICE SAVJETA HNB

Savjet HNB: Usporene gospodarske aktivnosti Prošlogodišnji realni porast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 2,7 posto, industrijske proizvodnje 3,7 posto, prometa u trgovini 2,2 posto, a turističkih noćenja 3,2 posto. Od početka godine gospodarske aktivnosti su usporene, a to se nastavlja iz zadnjeg lanjskog tromjesečja, istaknuto je u srijedu na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). Savjet HNB-a na sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, razmatrao je gospodarske i financijske prilike u proteklom razdoblju, te polazišta i okvire novčane politike za drugo tromjesečje, priopćeno je iz HNB-a. Smanjivanje industrijske proizvodnje, prometa u trgovini i prijevoznih usluga praćeno je porastom zaliha i nezaposlenosti, a i padom izvoza i uvoza u prva dva ovogodišnja mjeseca. Kretanje cijena na malo je u okviru očekivanja (u ožujku su porasle za 0,4 posto, što znači da je godišnji rast 3,5 posto). Tečaj kune je stabiliziran uz daleko manje intervencije središnje banke nego u prethodnom razdoblju. "Nepovoljna kretanja u realnom sektoru sve zamjetnije se prenose i u financijske odnose", ističe se u priopćenju HNB-a. Uobičajene sezonske utjecaje za kretanje likvidnosti početkom godine pojačava pogoršana likvidnost gospodarstva, a zaduženost države kod središnje banke i kod poslovnih banaka sužava prostor za kreditiranje poduzeća i stanovništva. Iznos novoodobrenih kredita banaka u veljači se smanjio, uz blagi porast kamatnih stopa. U sadašnjim okolnostima fiskalna prilagodba realnom gospodarskom okružju dobiva izuzetnu važnost. Bez toga, po jednoglasnoj ocjeni članova Savjeta HNB, i manevarski prostor monetarne politike u daljnjem čuvanju stabilnosti cijena i kune postaje sve ograničeniji. Na ovoj je sjednici Savjet HNB-a donio i više konkretnih odluka kojima se pojašnjavaju i pojačavaju načela financijskog reda u unutrašnjem i međunarodnom financijskom poslovanju. Skraćeno korištenje lombardnih kredita Polazeći od činjenice da se nakon uvođenja sustava velikih plaćanja subota ne uračunava u radne dane, odlučeno je da se kratkoročni krediti središnje banke na temelju zaloga vrijednosnih papira (lombardni krediti) ubuduće mogu koristiti najviše 15 radnih dana u mjesecu (umjesto dosadašnjih 18 radnih dana). Dopunom Odluke o načinu i uvjetima korištenja obvezne rezerve banaka i štedionica onemogućuje se korištenje tih sredstava za povrat kredita dobivenih na prekonoćnom međubankovnom tržištu onim bankama koje imaju dospjelih obveza prema Hrvatskoj narodnoj banci po osnovi nevraćenog interventnog kredita. Da bi se onemogućio nedopušteni izvoz kapitala putem korištenja računa fiktivnih stranih tvrtki u našim bankama, donijeta je odluka kojom se propisuje dokumentacija, kojom strana tvrtka - pri otvaranju, odnosno korištenju ranije otvorenog, deviznog odnosno kunskog računa u hrvatskoj banci ovlaštenoj za poslovanje s inozemstvom - dokazuje da uistinu obavlja poslovnu djelatnost za koju je registrirana (posljednje ovjereno polugodišnje ili godišnje izvješće o financijskom poslovanju). Ograničava se i pravo prenošenja ovlasti za raspolaganje sredstvima na tim računima na zaposlenike u toj tvrtki ili njenoj podružnici, odnosno predstavništvu u našoj zemlji. Iz istovjetnih razloga, pobliže se regulira i plaćanje uvoza robe i usluga unaprijed. Pravo ugovaranja takvog plaćanja se ne ograničava, no nalog za plaćanje mora biti dokumentiran ugovorom ili predračunom, koji potvrđuje da je takvo plaćanje ugovoreno. Uvoz plaćene robe i usluga mora se realizirati u roku od najviše 90 dana (osim ako je riječ o uvozu robe po narudžbi, za čiju isporuku treba duže vrijeme) ili se uplaćeni iznos u tom roku mora vratiti u zemlju. Odlukom Savjeta HNB-a ulaganja banaka u zemljišta, zgrade, opremu i uređenje poslovnog prostora i ubuduće ne smiju premašiti iznos od 30 posto jamstvenog kapitala banke, a zajedno s ulaganjima u vlasničke udjele trgovačkih društava ne smiju biti veća od 70 posto jamstvenog kapitala banke. O takvim ulaganjima banke i štedionice dužne su po isteku svakog tromjesečja dostavljati izvješća središnjoj banci, koja im može odobriti samo privremeno odstupanje od navedenih ograničenja, stoji u priopćenju HNB-a.