NJ 14. IV. FR: MIROVNI PLAN+RUSIJA

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 14. IV. 1999. Predsjedateljstvo obvezuje "Jesu li ili nisu Rusi spremni 'uskočiti' u zapadnu politiku? Njemački dužnosnici, zaduženi za vanjsku politiku, tjeskobno su u utorak pratili zbivanja u Oslu gdje je trajao sastanak američke ministrice vanjskih poslova Madeleine Albright i ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova. No prvi put u dva tjedna rata na Kosovu ponovno su pokrenute diplomatske inicijative, u kojima sada sudjeluje i Bonn. Doduše, ni sastanak u Oslu nije ponudio odgovor na pitanje o spremnosti Rusa da se uključe u zapadne inicijative. Ipak, budući da je Moskva predložila sazivanje sastanka ministara vanjskih poslova najvažnijih industrijskih zemalja iz skupine G-8, njemačka vlada ponovno će se naći u ulozi moderatora. Naime, uz Europsku uniju, Bonn trenutno predsjeda i skupinom G-8. Bude li taj sastanak održan, 'njemački ministar vanjskih poslova Fischer bit će njegov predsjedatelj', izjavljuje Fischerov tajnik Wolfgang Ischinger. 'Fischer mora podastrijeti prijedloge kako bi sastanak uopće mogao biti održan te kako bi bio uspješan', dodao je Ischinger, uz napomenu da bi cilj skupa bila 'rezolucija Vijeća sigurnosti UN'. Time je Ischinger neizravno imenovao ključnu točku o kojoj je danima iza kulisa vodio razgovore radi ispitivanja terena: njemački predsjedatelj u G-8 ponovno u potpunosti igraju na kartu Ujedinjenih naroda, a time i na uključivanje Rusije u međunarodni mirovni koncept - zbog ruskog prava na veto u Vijeću sigurnosti UN. Ono što je u Bonnu pripremljeno pod naslovom 'Fischerov mirovni plan' uvjetovano je zelenim svjetlom Moskve. Najteža točka tog plana jest i dalje pitanje kakav bi status trebala imati međunarodna mirovna postrojba za Kosovo. Ischinger ističe da sudjelovanje Rusije mora biti 'tako konstruirano' da Moskva ne mora šutke podupirati NATO-ve zračne napade. U tom je kontekstu moguća primjena modela bosanskog SFOR-a, ali i angažman postrojbe UN kojemu Fischerov dokument daje prednosti, napominje Ischinger. Kao tvrd uvjet prekida NATO-vih napada Fischerov plan navodi potpuno povlačenje svih jugoslavenskih postrojba s Kosova. Taj bi zahtjev po tvrdnjama krugova njemačke vlade mogao čak Rusima olakšati sudjelovanje jer više ne bi morali strahovati od sukoba s Miloševićevim vojnicima. Međunarodna postrojba trebala bi podjednako štititi srpsku manjinu kao i povratak albanske većine na 'multietničko, demokratsko Kosovo', ističe Ischinger. Osim spremnosti Rusa da prihvate taj koncept, Bonn danas 'apsolutno veliku važnost' pripisuje i posjetu glavnoga tajnika UN Kofija Annana u okviru izvanrednog sastanka na vrhu EU u Bruxellesu: otkada je Annan faktički preuzeo sve važne NATO-ve zahtjeve u odnosu prema Jugoslaviji, stvoreni su uvjeti da mu Europska unija pruži 'punu potporu', tumači Ischinger. Time je objašnjena i pozadina upozorenja koje je njemački ministar obrane Rudolf Scharping (SPD) u ponedjeljak izrekao na stranačkom saboru svoje stranke u Bonnu neposredno prije izlasavanja stava o Kosovu, napominjući da bi općenito 'ne' angažmanu njemačkih kopnenih postrojba upropastilo 'sve diplomatske napore': naime, njemačka vlada i dalje računa na sudjelovanje njemačkih vojnika u mirovnoj postrojbi. No, Scharping je u utorak kazao i sljedeće: još će proći neko vrijeme prije no što se uistinu bude moglo govoriti o 'slamanju' vojnih mogućnosti Beograda za tlačenje Kosova. Dužnosnici Bonna predstavljaju takve nastupe kao 'dvostruku strategiju' - s jedne je strane pojačana putujuća aktivnost diplomata, a s druge je nastavljeno bombardiranje", prenosi na kraju izvješća Richard Meng.