NJ 12.IV.TAZ: AM.MOTIVI NISU HUMANITARNI

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 12. IV. 1999. Kada čovjek može biti žrtvovan? "Političari su skloni zamagljivanju stvarnog stanja stvari eufemizmima. 'Humanitarna akcija pomoći' njihovo je remek-djelo. Naime, u NATO-vu bombardiranju Srbije ljudska prava igraju tek sporednu ulogu - štoviše, NATO bi trebao postati svjetskim policajcem umjesto Ujedinjenih naroda, koji ipak ne plešu hitro kao što Washington svira. NATO je pak naoružana ruka američke vlade. Zar su oni koji kliču napadu na Srbiju već zaboravili povijest? Najgori diktatori u razdoblju od 1945. došli su na vlast uz pomoć Sjedinjenih Država ili Velike Britanije. U Indoneziji je uz britansku pomoć ubijeno pola milijuna ljudi. U Iraku je na temelju američkih sankcija umrlo pola milijuna djece. Američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright izjavila je da je cilj borbe bio vrijedan takve tragedije. Takva cinična ocjena s druge obale Atlantika nije nikakva novost - za vrijeme rata u Vijetnamu jedan je američki general izjavio da su mrtvi civili 'nažalost mogli biti žrtvovani'. Takvu je ocjenu američka vlada vjerojatno donijela i u slučaju Bosanaca, kada je Albrightičin prethodnik Cyrus Vance g. 1992. prepustio Miloševićevu režimu i bosanskim Srbima arsenal oružja bivše Jugoslavije, dok je embargo na dostavu oružja Sarajevu strogo nadziran. Daytonski mirovni plan podario je 'etničkom čišćenju' u Bosni američki blagoslov. Na Kosovu je Milošević po planu SAD trebao držati u šahu Albance. No, njihov dogovor nije obuhvaćao i Miloševićevo klanje Albanaca pred uključenim televizijskim kamerama iz cijeloga svijeta. Britanska vlada tvrdi da onaj tko zagovara izručenje bivšeg čileanskog diktatora Pinocheta Španjolskoj mora odobriti i NATO-vu operaciju u Srbiji. U slučaju Pinochet riječ je o izvođenju tog čovjeka pred sud i o donošenju presude u skladu sa zakonom, a u slučaju Milošević SAD žele spriječiti upravo takav ishod. 78 zemalja potpisalo je dosad sporazum o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda, ali vlada u Washingtonu odbija to učiniti. Naravno, taj sud - da je već spreman za rad - ne bi mogao spriječiti krizu na Kosovu, ali je govor američke vlade izdajnički što se tiče motiva nepotpisivanja sporazuma o njegovu osnivanju. Što bi se dogodilo da je taj sud već postojao u vrijeme američke invazije na Panamu i Grenadu ili u slučaju bombardiranja Tripolija, užasnuto je upitao Jesse Helms. Upravo je u tome stvar. SAD i NATO ne žele da im išta ograničava izbor sredstva pri ostvarivanju njihovih interesa. Tko drži da su njihovi potezi u Srbiji motivirani humanitarnim razlozima, nije pozorno pratio zbivanja za posljednjih pedeset godina", smatra Ralf Sotscheck.