PARIZ, 13. travnja (Hina/AFP) - Skupina američkih i talijanskih znanstvenika otkrila je novi gen koji kad mutira izaziva poseban oblik ćelavosti, piše britanski časopis "Nature".
PARIZ, 13. travnja (Hina/AFP) - Skupina američkih i talijanskih
znanstvenika otkrila je novi gen koji kad mutira izaziva poseban
oblik ćelavosti, piše britanski časopis "Nature". #L#
Čini se da taj gen, nazvan whn, kad nije ispravan, izaziva najgoru
vrstu ćelavosti - potpuni izostanak rasta dlake i kose.
Proučavanjem slučaja dviju sestara koje žive u malom selu na jugu
Italije i koje su bile bez kose, znanstvenici su na 17. kromosomu
pronašli gen whn.
U normalnim uvjetima bjelančevina koju nadzire gen whn održava
ravnotežu između rasta i diferenciranja nove kose i dlaka. Kad taj
gen mutira, bjelančevina koju nadzire postane defektna pa ne može
više osigurati normalan rast novih folikula.
Za razliku od nekih životinja koje dlaku gube odjednom ovisno o
godišnjem dobu, kod čovjeka se to ne odvija tako, nego se mijenja
kroz faze rasta, prijelaza i odmora.
U siječnju 1998. skupina američkih i pakistanskih znanstvenika
pronašla je prvi gen koji je povezan s tom vrstom ćelavosti.
Otkriće još jednog gena koji izaziva istu takvu potpunu ćelavost,
pokazuje da je "ćelavost vrlo zamršena pojava". "Tek počinjemo
otkrivati ulogu molekularne genetika u rastu kose", objašnjava
Angela Christiano u časopisu "Nature".
Stručnjaci ističu da potpuna ćelavost, iako je rijetka, pogađa 2,5
milijuna Amerikanaca, što je 1 posto stanovništva.
Najčešća vrsta ćelavosti, takozvana "androgena alopecija", pogađa
trećinu muškaraca starih 30 godina i oko polovicu
pedesetogodišnjaka.
(Hina) rug dgk