ZAGREB: OBILJEŽEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA - JOM HAŠOA

ZAGREB, 13. travnja (Hina) - Paljenjem svijeća sjećanja, polaganjem vijenaca i molitvom za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu tijekom Drugoga svjetskog rata danas je kod spomenika Mojsiju na zagrebačkome groblju Mirogoju obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta - Jom Hašoa. Bila je to i središnja komemoracija priređena u Hrvatskoj u počast i sjećanje na sve žrtve Holokausta i žrtve koje je u Drugome svjetskom ratu pretrpjela židovska zajednica u Hrvatskoj. #L# Židovska zajednica u Hrvatskoj ove se godine s posebnim pijetetom sjeća svojih članova - mladih ljudi i djece, stradalih u koncentracijskome logoru Jasenovac, istaknuo je predsjednik Židovske zajednice Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus. U ime Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj vijence je položio predsjednik dr. Ognjen Kraus, a trdicionalnu židovsku molitvu za mrtve održao je glavni rabin Hrvatske Kotel Dadon. Počast žrtvama Holokausta polaganjem vijenaca odali su i dr. Ivica Kostović, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora dr. Vladimir Šeks, potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica za europske integracije dr. Ljerka Mintas-Hodak i predstavnici Grada Zagreba. "Na Jom Hašoa - Dan sjećanja na stradanja i junaštvo židovskoga naroda obnavljamo i zavjet žrtvama da ih nikada nećemo zaboraviti", rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb. Svaka stradala osoba ima svoje ime koje nikada ne smijemo zaboraviti, istaknuo je Kraus, napomenuvši da je to i projekt Memorijalnoga muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Podsjetio je da se Jom Hašoa obilježava od 1951. kada je izraelski Knesset donio odluku da se Dan sjećanja obilježava 27. dana hebrejskoga mjeseca nisana. Spomenuvši da se u vrijeme ovogodišnjega obilježavanja Jom Hašoa u Zagrebu sudi Dinku Šakiću, jednom od upravitelja koncentracijskoga logora Jasenovac, Kraus je ustvrdio da židovska zajednica u Hrvatskoj neće dopustiti da bilo tko manupilira činjenicama što je bio Jasenovac i da su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) postojali rasni zakoni. Jer da ti zakoni nisu postajali, rekao je, u jasenovačkome logoru se ne bi mogla naći djeca i mladi ljudi, a Židove u Hrvatskoj vrijeđa kada se govori da je u Jasenovcu bilo kazalište i da se tamo izvodila "Mala Floramy". "Od nove hrvatske države očekujemo da zauzme jasan stav o ustaškim zločinima", rekao je Kraus. U svijetu je antisemitizam u porastu, a i u Hrvatskoj jačaju antisemitski istupi, ocijenio je Kraus, rekavši da zato židovska zajednica u Hrvatskoj zahtijeva od državnoga odvjetnika da reagira na pojave vjerske i nacionalne mržnje. Židovi u Hrvatskoj pozdravljaju nove ideje o toleranciji u odnosima između Židova i kršćana. Kao primjer promicanja tolerancije Kraus je spomenuo i nedavnu promociju hrvatskoga izdanja knjige rabina Jacka Bemporada i Michaela Shevacka "Our Age" - "Naše doba" koju je objavila Zaklada hrvatskog državnog zavjeta. Kraus je knjigu toplo preporučio hrvatskoj javnosti kao štivo koje pridonosi smanjivanju predrasuda, rekavši da danas Katolička crkva osuđuje antisemitizam kao zločin protiv katoličanstva. Jom Hašoa je univerzalna poruka svim ljudima svijeta da sjećanje na žrtve zločina treba biti opomena da se zločin ne ponovi. Nažalost, ovogodišnji Dan sjećanja obilježava se pod dojmom i sjenom zbivanja na Kosovu i činjenice da smo svjedoci genocida i etničkoga čišćenja u našoj neporednoj okolici, rekao je na kraju komemoracije predsjednik Žiovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus. (Hina) ip im