SLUČAJ KORDIĆ-ČERKEZ: TUŽITELJ IZLAŽE OPTUŽNICU

DEN HAAG, 12. travnja (Hina) - Bivši potpredsjednik Hrvatske Republike Herceg-Bosne Dario Kordić i bivši zapovjednik viteške brigade Mario Čerkez "sudjelovali su u dugotrajnom i širokom progonu Muslimana u srednjoj Bosni", rekao je u ponedjeljak pred haškim sudom, na početku suđenja dvojici bosanskih Hrvata, tužitelj Geoffrey Nice. Dokumenti i svjedoci, kazao je Nice, osvjetlit će moć koju je Kordić imao u uređivanju vojnog i civilnog života srednje Bosne, kao i da njegova uloga nije bila ograničena tek na logistiku i odnose s javnošću, a dokazi će odgovoriti i na pitanje da li je Mario Čerkez upravljao svojim područjem ili bio tek zapovjednikom male jedinice. "Ako su zloupotrijebili moć i propustili izvršiti svoje odgovornosti moraju se suočiti s posljedicama", rekao je Nice. "Ujutro 16. travnja 1993. malo selo Ahmići, blizu Viteza, zacrvenilo se u plamenu kuća spaljenih do temelja i krvlju nevinih stanovnika ubijenih u masakru kojeg su počinili oni koji su pretpostavili interes Hrvata nad Muslimanima", bile su riječi kojima je Nice otvorio prikaz slučaja. Tužitelj je pozvao sudsko vijeće da ima u vidu da je zločin u Ahmićima, u kojem je pobijeno stotinu muslimanskih civila na početku hrvatsko-muslimanskog rata u 1993., tek dio onoga što se dvojici optuženih stavlja na teret. Tužiteljstvo i Kordića i Čerkeza tereti po načelu kako osobne tako i zapovjedne odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede ženevskih konvencija i ratnog prava i običaja. Dario Kordić je, drži tužiteljstvo, u raznim prilikama i na razne načine, pokazivao vlast i kontrolu sudjelovanjem u donošenju političkih i strateških odluka, pregovaranjem u ime HVO-a o prekidu vatre, izdavanjem vojnih naredbi, predstavljajući se kao pukovnik HVO-a ili dopredsjednik HVO-a, nošenjem uniforme, opozivanjem sporazuma o prekidu vatre kad mu uvjeti nisu odgovarali, imenovanjima raznih osoba na niz funkcija, naredbama o uhićenju Muslimana, izdavanjem odborenja za prolaz kroz područje HRHB. I Čerkez je, na području Busovače, Viteza i Novog Travnika, u svojem krugu odgovornosti, pokazivao vlast i kontrolu o čemu svjedoče izviješća i dokazi, kazao je Nice. On je, prikazujući političke okolnosti u BiH, opisao uspon HDZ-a BiH i put formiranja, prvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije i Hrvatske republike Herceg-Bosne na kojem su, kazao je, otpali umjereni hrvatski političari. Cilj HDZ-a BiH, HZHB i kasnije HR HB, kaže tužiteljstvo, bio je spajanje odnosno ujedinjenje s Hrvatskom političko-vojnom kampanjom kojom se trebao ostvariti nadzor nad teritorijem Herceg- Bosne i etnički ga očistiti od Muslimana. Tužiteljstvo je pokazalo snimku Kordića, kako na proslavi u Busovači nakon proglašenja hrvatske neovisnosti, izgovara da hrvatskom narodu "treba Nezavisna Država Hrvatska" i da je to vrijedilo prolivene krvi i znoja. Među televizijskim, radijskim i novinskim izviješćima, koja je Nice najavio u predmetu, prikazan je i video-zapis s polaganja zakletve brigade Juraj Francetić u srednjoj Bosni u 1993., na kojoj Kordić, predstavljen kao pukovnik i u vojnoj uniformi, poziva na očuvanje Zenice kao hrvatskog teritorija. Tužitelj je citirao i njegove riječi iz jednog interview-a u veljači 1993. u kojem Kordić kaže da u slučaju napada na hrvatske općine "ne samo da neće biti BiH, nego neće preostati ni Muslimana." Tužitelj kroz svoj prikaz predmeta provlači i ulogu i utjecaj Hrvatske i njezina predsjednika na događaje u srednjoj Bosni. Tako su, kaže Nice, riječi Franje Tuđmana iz veljače 1993. da bi svijet imao teškoća u prihvaćanju islamske države u središtu Europe, imale utjecaja na raspoloženje u Bosni. Ustvrdivši da je između Zagreba i lidera Hercegovine i srednje Bosne, uključivši Darija Kordića, postojala redovita komunikacija, Nice je rekao da tužiteljstvo nije moglo doći do dokumentacije uključivši zaključak sastanka bosanskih Hrvata s hrvatskim predsjednikom održanog u lipnju 1991. Predsjednik sudskog vijeća Richard May prekinuo je izlaganje Nicea pitanjem o odgovornosti samog predsjednika HZHB. Odgovornost bi ležala i na Mati Bobanu, kazao je Nice, ali se tužiteljstvo time nije bavilo jer je izviješćeno da je prvi čovjek tadašnje Herceg-Bosne mrtav. Optužnica tereti Darija Kordića (38) i Marija Čerkeza (40) za "sustavni progon bosanskih Muslimana - civila na političkoj, rasnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi" na području Hrvatske Republike Herceg-Bosne od konca 1991. do ožujka 1994., u slučaju Kordića, a u slučaju Čerkeza od travnja 1992. do kolovoza 1993. na području Viteza, Novog Travnika i Busovače. Oba optuženika izjasnila su se već ranije da se ne osjećaju krivima po sve 22 točke zajedničke optužnice. Obrana Darija Kordića u ponedjeljak je pred početak suđenja kazala da Kordić iščekuje ovu priliku koju mu suđenje konačno pruža da "opere ljagu sa svojeg imena i omogući da čitav svijet sazna da je nevin po neutemeljenim optužama koje je protiv njega izrekao ured tužitelja ICTY". "Gospodin Kordić uvjeren je da će, kad kad se svi dokazi čuju, pravda biti zadovoljena i on će biti proglašen nevinim. Tada će njegova sloboda biti vraćena a on će biti pušten svojim prijateljima i voljenima", navodi se u izjavi Kordićevih odvjetnika. Kordića zastupa hrvatsko-američki odvjetnički tim u kojem su Mitko Naumovski, David Geneson, Turner T. Smith Jr., Ksenija Turković, Stephen Sayers, Robert Stein i Leo Andreis, a Marija Čerkeza brane zagrebački odvjetnici Božidar Kovačić i Goran Mikuličić. Kordić i Čerkez u ponedjeljak su, iz klupe za optužene, mirno pratili izlaganje uvodne tužiteljske riječi. (Hina) ps sd