ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici utvrdila operativni program proljetne sjetve. Također je utvrđen i prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske.
ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici
utvrdila operativni program proljetne sjetve. Također je utvrđen i
prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske.#L#
U proljetnoj sjetvi planira se zasijati više od 700 tisuća hektara,
rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. To je
gotovo 12 posto više nego lani, i rezultat je manje zasijanih
površina u jesenskoj sjetvi. Đurkić navodi da će sustavom poticaja
biti pokriveno 103 tisuće hektara ili 14 posto od ukupno planiranih
površina. Za sjetvu je, dodao je, proizvođačima potrebno osigurati
od 600 do 700 milijuna kuna. Poticajima za jari ječam, šećernu repu,
soju i suncokret osigurano je 100 milijuna kuna ili 50 posto putem
repromaterijala kojeg će seljaci dobiti. Ostalih 50 posto
sredstava namijenjenih za poticaje proizvođači će dobiti nakon
žetve. Ministar je obećao da će u idućih mjesec dana na selo ukupno
stiči 600 milijuna kuna. Uz već osiguranih 100 milijuna kuna za
poticaje, ostatak novca osigurat će se podmirivanjem duga Vlade za
poticaje iz prošle godine.
Vlada je utvrdila prijedlog Programa prostornog uređenja Hrvatske,
nakon opsežne rasprave u svim županijama i razmatranja više od 700
pristiglih primjedbi. U saborskoj će raspravi, očekuje ministar
graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja Marko Širac
posebnu pozornost izazvati dva pitanja - lokacije za zbrinjavanje
nisko ozračenog radioaktivnog otpada koje su obje planirane u
Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i pitanje lokacije
termoelektrana. Hrvatska je, naglasio je, odustala od
termoelektrana na ugljen i orijentirala se na ekološki čista
goriva, poput plina. Termoelektrane se trebaju graditi, naglašava
Širac, jer bi bilo neodgovorno ostaviti južni dio Hrvatske bez
termoelektrane.
Širac je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade kazao kako se
razmišlja o tri lokacije za gradnju termoelektrana. Jedna je između
Karlobaga i Splita, druga je na području Zagreba (Jeretovac), a
treća na području Vukovara najvjerojatnije u Dardi.
U treće saborsko čitanje Vlada je uputila i konačni Prijedlog
zakona o gradnji.
Vlada zakonskim tekstom predlaže potvrditi Ugovor o prijateljskim
odnosima i suradnji Hrvatske i Makedonije. Odobreno je i pokretanje
postupka za sklapanje ugovora o zajmu sa Svjetskom bankom za
projekt tehničke pomoći u institucionalnim i zakonodavnim
promjenama, a s ciljem razvoja privatnog sektora. Zajam je vrijedan
7,3 milijuna dolara.
Vlada je dala pozitivno mišljenje o prijedlogu saborske Rezolucije
o poticanju presađivanja organa, za što će se u idućim proračunima
trebati osiguravati sredstava.
Na kraju sjednice ministar gospodarstva Nenad Porges aludirajući
na slučaj "Adriavinila" iz Kaštela izvijestio je o pismu koje mu je
uputila mađarska tvrtka Borshodchem zainteresirana za
privatizaciju tog poduzeća. U pismu ta tvrtka "drži
obeshrabrujućim odbojan stav lokalne zajednice prema
privatizaciji". Spominjem to zato, rekao je Porges, da se ne bi
postavljalo pitanje zašto strani ulagači u sve većem luku zaobilaze
Hrvatsku.
Premijer Zlatko Mateša na to je odgovorio da, ako posao propadne
tada lokalna zajednica treba iznaći rješenja za 400 radnih mjesta.
Za privatizaciju "Adriavinila" zainteresirana je spomenuta
mađarska tvrtka i radnici poduzeća, a 14. ožujka na referendum u
Kaštelima izašlo je 31 posto glasača (51 posto potrebno je za uspjeh
referenduma). Većina izašlih se izjasnilo za zatvaranje
"Adriavinila".
(Hina) sšh dd