NEW YORK, 12. travnja (Hina) - Prošlog se tjedna u američkim knjižarama pojavio novi roman meksičkoga književnika Carlosa Fuentesa "Los anos con Laura Diaz". "To je priča o sto godina života", kaže autor o svojemu najnovijem romanu.
Na jednom muralu Diega Rivere iz 1932. u Detroitu Fuentes je otkrio Lauru Diaz, čiji bi mogao biti potomak i koja će ga voditi kroz stotinu godina povijesti njegove zemlje i dijela njegove obitelji, piše "El Pais".
NEW YORK, 12. travnja (Hina) - Prošlog se tjedna u američkim
knjižarama pojavio novi roman meksičkoga književnika Carlosa
Fuentesa "Los anos con Laura Diaz". "To je priča o sto godina
života", kaže autor o svojemu najnovijem romanu. Na jednom muralu
Diega Rivere iz 1932. u Detroitu Fuentes je otkrio Lauru Diaz, čiji
bi mogao biti potomak i koja će ga voditi kroz stotinu godina
povijesti njegove zemlje i dijela njegove obitelji, piše "El Pais".
#L#
"Volim taj roman i odgovaraju mi promocije jer mi daju vremena za
razmišljanje prije nego što me savjest opet prisili da sjednem i
počnem raditi", kaže Carlos Fuentes.
"Znao sam priču. Nisam znao istinu." Tako počinje roman "Los anos
con Laura Diaz", podijeljen na poglavlja koja nose imena glavnih
gradova i ostalih zemljopisnih odrednica. Uz to, roman, kako je
rekao sam autor, "ima korijene u autobiografskoj obiteljskoj
sagi".
"Polazište su moji preci s Kanarskog otočja i iz Njemačke koji su
stigli u Veracruz. To je priča o jednom stoljeću života u Meksiku
koje počinje dolaskom Europljana u Veracruz i egzodusom
Meksikanaca u Kaliforniju. Priča počinje na Atlantiku, završava na
Tihom oceanu, a svojevrsna je meksička 'comedie humaine', poput one
Balzacove."
Osim veze sa SAD-om, postoji i veza sa španjolskim Građanskim
ratom.
"Tu je i lik nadahnut Jorgeom Semprunom, koji ima vrlo važnu ulogu,
a povremeno se javljaju i Emilio Prados, Luis Bunuel i Luis Cernuda,
španjolski intelektualci koji odlaze u Meksiko zbog Građanskog
rata. Priča se i o tome kako je politika senatora McCarthya u SAD-u
mnoge Amerikance natjerala da utočište potraže u Meksiku."
Fuentes kaže da taj roman neće biti i posljednji njegov roman jer ne
misli da je na 600 stranica dovršio svoje pisanje o meksičkoj
povijesti.
(Hina) rug dgk