AU 8.IV.SN: NATO-TROŠKOVI

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 8. IV. 1999. NATO tek čeka bitka za troškove "Po računskim procjenama 'Centra za strateške i proračunske procjene' ('Center for Strategic and Budgetary Assessments' - op. prev.) prvih devet dana zračnog rata nad Balkanom stajalo je NATO između 4,4 i 6,3 milijarde šilinga. 1,9 milijarda šilinga otpalo je samo na angažirane krstareće projektile ('cruise missiles'), kojih je do uskršnjeg vikenda ispaljeno oko 100 komada. Jedan jedini projektil ispaljen s mora stoji 12,6 milijuna šilinga dok njegova zračna verzija stoji dvostruko više. Bombarder tipa B-52 može tijekom jednog leta ispaliti high-tech streljivo u vrijednosti od 100 milijuna šilinga. Tome valja dodati troškove održavanja, angažmana i troškove goriva. Bombarder B-2 troši za svoga 30-satnog leta preko Atlantika gorivo u vrijednosti 794 tisuće šilinga. Ukupna cijena jedne misije zrakoplova B-2 stoji 6,3 milijuna šilinga - bez streljiva. Slično su visoki i troškovi angažmana nevidljivog bombardera F-117, koji može ispaljivati i 'konvencionalne' rakete na lasersko navođenje (jedna takva raketa stoji 756 tisuća šilinga). Rječitija od zbrajanja troškova streljiva jest usporedba operativnih troškova u ranijim sukobima. Po navodima Pentagona 'rat, vođen četiri noći' protiv Iraka u prosincu prošle godine (riječ je o 'operaciji Pustinjska lisica') stajao je američke porezne obveznike 4,4 milijarde šilinga. Neovisni stručnjaci polaze od procjene o minimalno 6,3 milijarde šilinga. Svi su ti izdaci zapravo ekstra troškovi, koji nisu uključeni u uobičajeni proračun za obranu. Predsjednik Clinton najavio je da će u dati trenutak od Kongresa zatražiti dodatni iznos. Dakle, američkoj skupštini tek predstoji proračunska bitka za rat na Kosovu. Pokrivanje troškova političko je pitanje. Načelno gledano, svaka članica NATO-a sama snosi troškove svojih vojnika i angažirane ratne opreme. Tko na Kosovo pošalje puno zrakoplova i bomba, platit će više a ostali će platiti manje (Luksemburg) ili ništa (Island). Kod dužih misija NATO-a moguća je odluka o zajedničkom podmirivanju izdataka, u okviru koje troškovi nakon rebalansa mogu biti prebačeni na sve članice saveza. Čimbenici, uzeti u obzir pri izračunavanju financijskog opterećenja pojedinačnih članica, visina su nacionalnog proračuna za obranu i njegov odgovarajući udjel u domaćem brutto proizvodu. Nominalno najviši proračun za obranu dokumentiraju SAD (3402 milijarde šilinga), zatim Francuska (601 milijardu šilinga), Njemačka (529 milijarda šilinga) i Velika Britanija (442 milijarde šilinga). Mjereno po domaćem brutto proizvodu, Turska vodi pred Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom. Po mišljenju Charlesa Kupchana iz 'Vijeća za odnose s inozemstvom' ('Council of Foreign Relations'), europske članice NATO-a trebale bi isplatiti Sjedinjenim Državama odštetu za skupe zračne napade. Nakon rata popriličnu gomilu novca stajat će i stacioniranje zaštitne postrojbe na Kosovu. Pentagon računa s 12,6 do 25 milijarda dolara godišnje samo za predviđenih 4000 američkih vojnika. Mirovna postrojba za Bosnu stajala je dosad Sjedinjene Države 126 milijarda šilinga", podsjeća na kraju članka Peter Schibli, dopisnik lista iz Washingtona.