PARIZ, 3.travnja (Hina)- U NATO-u se razmatra mogućnost kopnene intervencije radi stvaranja zaštićene humanirarne zone na Kosovu koja bi omogućila povratak prognanih i zaustavila daljnje etničko čišćenje kosovskih Albanaca, tvrdi u
subotu pariški dnevnik "La Liberation".
PARIZ, 3.travnja (Hina)- U NATO-u se razmatra mogućnost kopnene
intervencije radi stvaranja zaštićene humanirarne zone na Kosovu
koja bi omogućila povratak prognanih i zaustavila daljnje etničko
čišćenje kosovskih Albanaca, tvrdi u subotu pariški dnevnik "La
Liberation". #L#
"Francuzi govore o 'zaštićenoj humanitarnoj zoni' a Amerikanci o
'autonomnoj enklavi pod zaštitom saveznika' . U oba slučaja
razmišlja se o stvaranju 'protektorata' čiju bi sigurnost jamčile
kopnene snage NATO-a", piše pariški dnevnik blizak vladajućim
socijalistima, ne isključujući ni da bi takvu ulogu mogle preuzeti
i "plave kacige" UN.
"Liberation" za svoje tvrdnje nalazi više uporišta u najnovijim
izjavama zapadnih dužnosnika u vezi s katastrofalnom izbjegličkom
krizom na Kosovu, a i u pisanju "New York Timesa" od petka prema
kojem u službenim zapadnim krugovima postoje "hipoteze o
zaštićenoj enklavi"(...) "čak i bez formalnog mirovnog sporazuma s
Beogradom, ako bi se pokazalo da joj se Srbi ne bi suprotstavili
pružanjem jačega otpora" .
"Liberation" citira izjavu američkog predsjednika Clintona od
petka kako je jedan od primarnih ciljeva saveznika "povratak
izbjeglica na Kosovo", gdje bi im sigurnost trebala biti zajamčena
"ovom ili onom vrstom međunarodnih snaga", zatim izjavu
predsjednika Odbora za obranu francuskog parlamenta Paula Quillesa
koji je predložio slično rješenje, ali uz suglasnost strana u
sukobu i slanje "plavih kaciga" UN, te najnoviju izjavu povjerenice
Komisije EU za humanitarna pitanja Emme Bonino, koja se založila za
"vojnu zaštitu na zemlji radi pomoći pučanstvu na Kosovu".
U široj analizi mogućnosti za stvaranje "zaštićene humanitarne
zone" na Kosovu pariški list zaključuje da bi takva operacija bila
znatno olakšana ukoliko bi se zračnim udarima bitno oslabili
jugoslavenski vojni potencijali. Po procjenama zapadnih vojnih
stručnjaka "donja granica" broja potrebnih kopnenih snaga za takvu
intervenciju kreće se oko 20 do 30 tisuća vojnika.
Politički rizici od stvaranja takve "zaštićene humanitarne zone"
su u podjeli Kosova, koju službeno odbijaju i Washington i Pariz,
ali takva ideja je i "tu ipak u zraku" već više tjedana, tvrdi
pariški list.
"A u Beogradu je (podjela Kosova ) kao ideja nazočna već više
godina, kao stari projekt veliko-srpskih nacionalista. Crta
konačne podjele ovisila bi o odnosu snaga. Ali Beograd bi u svakom
slučaju želio sačuvati onaj korisniji i mitski dio; sjever bogat
rudačama, i zapad gdje su glavni manastiri oko pečke patrijarhije,
kao i Kosovo polje što se nalazi pokraj Prištine", piše pariški
"Liberation".
(Hina) mbo sd