BUDIMPEŠTA, 30. ožujka (Hina) - Brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika i gospodarskih stručnjaka, među kojima i ministri privatizacije i turizma, Milan Kovač i Sergej Morsan, te čelni ljudi Fonda za privatizaciju i Agencije za
promicanje stranih ulaganja, Stipe Hrkač i Vanja Kalođera predstavili su danas u Budimpešti privatizacijsku ponudu RH.
BUDIMPEŠTA, 30. ožujka (Hina) - Brojno izaslanstvo hrvatskih
dužnosnika i gospodarskih stručnjaka, među kojima i ministri
privatizacije i turizma, Milan Kovač i Sergej Morsan, te čelni
ljudi Fonda za privatizaciju i Agencije za promicanje stranih
ulaganja, Stipe Hrkač i Vanja Kalođera predstavili su danas u
Budimpešti privatizacijsku ponudu RH. #L#
Nazočne je na prezentaciji, organiziranoj u prostorijama
Kongresnog centra, pozdravio je veleposlanik Republike Hrvatske u
Budimpešti dr. Zdenko Škrabalo podsjetivši kako je na planu
suradnje između dviju zemalja pokrenuto čak 12 zajedničkih
projekata. Spomenuo je, da je u vezi s rješavanjem pitanja iz
prometnog povezivanja, nedavno u Zagrebu pregovarao mađarski
ministar za privatizaciju Kalman Katona, te da su u tijeku i
pregovori u svezi s usuglašavanjem propisa iz oblasti mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja kao i o suradnji između akademija znanosti
i umjetnosti dviju zemalja.
U uvodnom izlaganju ministar za privatizaciju Milan Kovač
podsjetio je da je prilikom siječanjskog posjeta mađarskog
premijera Orbana Zagrebu zaključeno, da je potrebno intenzivirati
gospodarsku suradnju dviju zemalja, jer ona nije adekvatno pratila
vrlo dobre političke odnose. Sadašnji je posjet u funkciji
promicanja konkretnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, pogotovo u
hrvatske turističke objekte koji su ponuđeni stranim ulagačima,
rekao je Kovač.
Ministar turizma Sergej Morsan istaknuo je komplementarne
prednosti Hrvatske na planu turizma. Osim toga, promjenama u zakonu
osigurana je i pravna sigurnost stranih ulaganja u Hrvatsku, koja
je i prema stranim supervizorima na odgovarajućoj visini.
Predsjednik Fonda za privatizaciju Stipe Hrkač govorio je o
osobnostima hrvatske privatizacije te najavio da se sada planira
privatizacija 7 javnih poduzeća, od čega prvo slijedi
privatizacija u hrvatskim telekomunikacijama. Hrkač je također
objasnio kako je u slučaju privatizacije turističkih objekata već
riječ o provedbi druge faze privatizacije tj. ti objekti nisu više
državni i u gruntovnicama su ubilježeni s konkretnim imenima
sadašnjih vlasnika.
O pravnim pretpostavkama stranih ulaganja govorio je direktor
agencije za promicanje stranih ulaganja Vanja Kalođera. Istaknuo
je političku, pravnu i gospodarsku stabilnost u Hrvatskoj, što,
kako je rekao, potvrđuju razmjerno dobar rejting Hrvatske kod
stranih procjenitelja rizika ulaganja. Inflacija od 3 posto,
konzervativna fiskalna politika vlade, te deficit proračuna su
prema direktoru Kalođeri dobra preporuka potencijalnim stranim
ulagačima. Vrlo su povoljni i pokazatelji o krivičnim djelima
učinjenim protiv imovine i lica po kojima je Hrvatska među
najboljima u Europi. I struktura u gospodarstvu - od ukupnog broja
zaposlenih 55 posto radi u uslužnim djelatnostima a 25% u
proizvodnji - odgovara onome u razvijenim zemljama. Pozivajući
ulagače iz Mađarske, Kalođera je završno spomenuo već otpočete
projekte u kojima mađarske tvrtke ulažu u Hrvatsku, kao što je to
slučaj s kompanijom MOL-AGRAM koja investira u gradnju benzinskih
crpki u Hrvatskoj.
Tijekom prezentacije konkretnih turističkih objekata ponuđenih na
kupnju stranim ulagačima, prvi svoju ponudu predstavio Hrvatski
fond za privatizaciju koji nudi vlasništvo tj. udjel u vlasništvu
turističkih objekata na Krku (Haludovo), Rabu (Imperijal) i u
Primoštenu. Svoju ponudu za privatizaciju predstavio je i Hrvatski
zavod za mirovinsko osiguranje koji nudi objekte Jadran d.d.
Crikvenica. Zatim su ponudu iz svog porfelja vlasništva u
turističkim objektima na obali i otocima predstavili odgovorni iz
Splitske i Privredne banke koja je indirektni vlasnik s najvećom
procijenjenom imovinom u turizmu. Na kraju su svoju ponudu za
strana ulaganje iznijeli predstavnici iz Privatizacijskih
investicijskih fondova te iz Fonda za obiteljsko i poslovno
ulaganje DOM.
Primjedbe potencijalnih ulagača odnose se uglavnom na nedostatak
detaljnih podataka o rezultatima financijskog poslovanja u
prethodnim godinama i cijene objekata koje su po njima i po nekoliko
puta više od realnih.
(Hina) seč sd