FR-LIBERATION 30.3.RUSI I KOSOVO

FRANCUSKA LIBERATION 30. III. 1999. Savez podijeljen zbog ruskog posredovanja "Je li došao čas da se pregovara s Miloševićem? Mišljenja su u Sjevernoatlantskom savezu jako podijeljena, kao što pokazuju reakcije na posredovanje koje danas u Beogradu započinje ruski premijer Jevgenij Primakov. Mnogi misle da je to posredovanje slično onome koje je Primakov poduzeo u Bagdadu u doba Zaljevskog rata, u siječnju 1991. - tada već pod američkim bombama - što je bio zadnji pokušaj da se sačuva obraz diktatora, štićenika bivšeg SSSR- a. Drugi, naprotiv, a među njima je i Jacques Chirac koji je u subotu navečer zatražio od ruskog premijera da dođe u Beograd čim bude mogao, misle da jedino Rusija ima 'ključ' koji bi danas omogućio političko rješenje krize. Mišljenje koje, recimo usput, nipošto nema jednodušnu potporu u francuskoj vladi, promašaj kohabitacije koji odudara od dotadašnje jasnoće u rješavanju krize. Jučer se čuo NATO-v odgovor: nema pregovora s Beogradom dok se na Kosovu nastavljaju pokolji, izjavio je jučer dužnosnik Saveza. Jedini ustupak: 'Ako Rusi mogu natjerati Miloševića da poštuje međunarodne zahtjeve, zašto ne?', dodao je dužnosnik. Dok je u Washingtonu službeni predstavnik Bijele kuće Joe Lockhart jučer izjavio da rusko posredovanje može biti 'korisno'. No u Londonu, kao i u Bonnu, kažu da su očekivanja od te ruske inicijative 'vrlo mala' i da su spremni na još jače zračne napade. 'Milošević bi trebao platiti jako visoku cijenu za ono što sada čini', rekao je na BBC-u britanski premijer Tony Blair, pomalo ratnički. Italija je, naprotiv, prema riječima njezina ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija, 'sklona' Primakovljevoj inicijativi. Istina, Italija se u samom početku udara istaknula blažim stajalištem koje je bilo posljedicom straha od srpske osvete, od priljeva izbjeglica i kobnih nesuglasica u savezu na vlasti u Rimu. Ista je stvar u Grčkoj, zemlji članici NATO-a koja se odlučno odvojila od ostatka Saveza i gdje je jedan dio tiska pokrenuo žestok pohod protiv američkog Predsjednika, kojega sada zovu 'Adolf Clinton'... Primakovljev bi posjet trebao riješiti pitanje izaska iz krize. Hoće li se sukob koji je prošloga tjedna zametnuo NATO, završiti pobjedom - ako Milošević prihvati zahtjeve Zapada - ili nagodbom? Nitko od zapadnih čelnika koji sudjeluju u toj pustolovini još nije dao odgovor na to pitanje, manje zbog nastojanja da zadrže sve mogućnosti rješenja, a više zbog nesposobnosti da, u ovoj fazi, predvide ishod krize. Preokret u događanjima, progon Kosovara i ubojstva albanskih čelnika u Prištini, smanjuju vjerodostojnost službenih izjava o zadaćama napada: uništiti srpsku ratnu mašineriju. Neslužbeno, neki visoki dužnosnici priznaju da samo zračni napadi ne mogu riješiti problem. Odatle i utjecanje Rusiji u pronalaženju političkog rješenja. No uz koju cijenu: može li Milošević i ovaj put proći s 'nagradom za pokolj'? Slike izbjegličkih povorka čine sve neprihvatljivijom za javno mišljenje mogućnost nagodbe s jugoslavenskim Predsjednikom, nakon bombardiranja kojemu u prošlosti Europe nije bilo sličnog i koje je unijelo nemir u mnoge zemlje. Poteškoća je u tome što drugu mogućnost, osim nagodbe - rat protiv Srbije još većih razmjera koji može ići sve do upletanja na kopnu - za sada odlučno odbijaju zapadne prijestolnice. Ima li Primakov rješenje? Neki diplomati misle da će Rusija imati važnu ulogu u rješenju sukoba, ali da je dolazak ruskog premijera 'preuranjen'. Jacques Chirac je, u neku ruku, poslao 'ruske prijatelje' u rat, potičući ih da posreduju u trenutku kada Milošević ne pokazuje znakove slabosti, naprotiv. Naiđe li Primakovljev posjet na nesavladive zapreke u Beogradu, pitanje će ostati otvoreno za Zapad: kako izići iz kosovske zamke, a da se ne promijeni mišljenje o strahotama koje su počinile srpske snage?", kaže se u napisu Pierrea Haskija.