ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Ima li u Hrvatskoj korupcije, koliko je raširena te kako se i na koje načine može suzbiti, pitanja su o kojima se raspravljalo na današnjem okruglom stolu "Korupcija", koji je danas organizirala Hrvatska
udruga poslodavaca (HUP).
ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Ima li u Hrvatskoj korupcije, koliko je
raširena te kako se i na koje načine može suzbiti, pitanja su o
kojima se raspravljalo na današnjem okruglom stolu "Korupcija",
koji je danas organizirala Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). #L#
Poslodavci su o otvorenu razgovoru, kako su istaknuli, željeli
ukazati na "rasprostranjenost korupcije u Hrvatskoj i nedostatak
pravih mjera za njeno suzbijanje". "HUP ima ozbiljnu namjeru baviti
se pitanjem korupcije sve dok se u javnosti ne stvori kritična masa
koja će omogućiti konkretno rješavanje tog problema", kazao je
glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević.
Dodao je da će HUP na jednom od sljedećih sastanaka zatražiti od
Vlade da sačini i objavi program za suzbijanje korupcije u
Hrvatskoj, a poslodavci će, ako Vlada to ne učini, ponuditi svoja
rješenje.
Općenito o korupciji i njenom pogubnom utjecaju na gospodarstvo,
govorio je izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Josip Kregar,
koji je nedavno predstavio svoju knjigu "Nastanak predatorskog
kapitalizma i korupciji".
Istaknuvši kako je korupcija "nepredvidivi transakcijski trošak",
Kregar je kazao kako je ona razlog smanjenja investicija za
polovicu te stranih ulaganja za dvije trećine, povećavajući jedino
ulaganja u neproizvodne djelatnosti - gdje je najveća zarada.
Kregar smatra da se korupcija izrazitije pojavljuje tamo gdje nema
djelovanja pravne države i gdje pozicija u vlasti ne povlači i
odgovornost.
Korupciju, smatra, treba suzbijati kriminalizacijom, pri čemu
trebaju postojati praktične kazne kojih se treba bojati. Tu je,
drži Kregar, važna i financijska kontrola, posebice kontrola
državnih rashoda koji trebaju biti pregledni, opća otvorenost
financijskih tokova te postojanje političkih i propagandnih mjera
koje ukazuju na činjenicu da korupcija nije bezazlena i da uvijek
nosi za sobom žrtve.
Ustvrdivši kako u Hrvatskoj - koja mora slijediti trendove
razvijenih zemalja koje se posljednjih godina aktivno bave
otkrivanjem i suzbijanjem korupcije, treba tek istražiti razmjere
korupcije, Kregar je iznio podatak Instituta za javne financije
prema kojem se četvrtina svih financijskih tokova u Hrvatskoj
nalazi u sferi 'sive ekonomije'. Podaci ankete Interpola, rekao je
Kregar, pokazuju da je čak 86 posto građana Hrvatske sudjelovalo u
nekom postupku davanja ili primanja mita.
U raspravi je ministar povratka i useljeništva Marijan Petrović
izrijekom spomenuo - kao primjer korupcije za koji on zna, "jedan
hrvatski ured za koji se javno zna da određene usluge treba
platiti". Petrović nije htio navesti ime tog ureda već je tek rekao
kako je "pokušao djelovati da bi se takva djelatnost suzbila, ali da
nije uspio".
O policijskim mjerama suzbijanja korupcije govorio je djelatnik
Odjela za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Mato Blažanović koji
tvrdi da je osnovni problem u otkrivanju korupcije - pronalaženje
strategije prikupljanja dokaza o takvom kaznenom djelu jer takva
djela taje i oni koji imaju koristi.
Prema prihvaćenoj listi od sedam kaznenih djela koja se prate u
djelokrugu suzbijanja korupcije u odjelima za suzbijanje
organiziranog i gospodarskog kriminaliteta, tijekom 1998.
otkriveno je ili prijavljeno ukupno 345 takvih kaznenih djela, što
je 15 postotno povećanje u usporedbi s godinom prije. Od toga je 231
kazneno djelo bila zlouporaba položaja i ovlasti, 34 su djela
sklapanja štetnog ugovora, 48 davanja mita, 27 primanja mita, 2
zlouporabe obavljanja dužnosti državne vlasti, 2 kaznena djela
odavanja službene tajne i jedno protuzakonito posredovanje.
(Hina) kg db