NJ 24.III.DIE WELT:INTERES SAD NA KOSOVU

NJEMAČKA DIE WELT 24. III. 1999. Za što se bore Sjedinjene Države "Rasprava o prednostima i nedostacima NATO-ove vojne intervencije u sukobu na Kosovu bolna je i za Sjedinjene Države. Mnogi Amerikanci ne znaju na zemljovidu pokazati čak ni gdje se Kosovo nalazi, tvrde protivnici intervencije. Kako možemo riskirati živote naših vojnika kada ne znamo čak ni za što bi se trebali boriti? Na koji način sukob koji je zapravo europsko pitanje dotiče naš nacionalni interes? Dvojbe su vrlo očite - ponajprije među republikancima u Kongresu, koji su već u prijašnjim sukobima bili daleko manje intervencionistički raspoloženi od demokrata. Rizik povratka vojnika u mrtvačkim sanducima veći je nego u sukobu s Irakom. Šok zbog žrtava u Somaliji još je vrlo dubok. Treba strahovati od povratnog utjecaja tog šoka na američku raspravu o razini upletanja u daleke sukobe širom zemaljske kugle - i pritom napomenuti da je ta rasprava gotovo već conditio sine qua non 'američkog stoljeća'. Sukob u Bosni pokazao je da se Europa ne može sama nositi sa svojim krizama te da je angažman SAD i dalje konstanta u europskom sigurnosno-političkom mišljenju. Novi izolacionizam Amerikanaca ostavio bi u Europi vakuum, koji Europljani - sudeći po sadašnjem stanju stvari - gotovo i ne žele ili ne mogu ispuniti. Tema Kosova podsjeća promatrača na nastavu povijesti i na kritičke napomene učitelja o muenchenskom sporazumu iz 1938., kao i na nesretne posljedice politike stišavanja napetosti u odnosu prema Hitleru. Predsjednik Bill Clinton objavio je u ponedjeljak u svojoj kratkoj izjavi u ružičnjaku povijesnu ocjenu koja će mnogima možda zazvučati neobično ali pogađa bit situacije: 'Proteklih 50 godina naučili smo mnoge lekcije. Jedna od njih zasigurno jest ona da se europska sloboda, sigurnost i stabilnost tiču naših interesa'. Suverenost država ne može više biti zaštitni bedem iza kojega će genocid i progon biti proglašeni unutarnjim pitanjem neke zemlje. Njemačka prošlost trebala je pružiti tu lekciju. Gledati pokolje i etnička 'čišćenja' i potom okrenuti leđa? Možda će se u slučaju vojnog udara bez mandata UN pravna pitanja sukobiti s pitanjima morala. Zaoštravanje problema Kosova u smjeru tog pitanja postalo je jasno kad je republikanski senator Don Nickles ocijenio da je intervencija primjerena tek nakon 'jako značajnog pokolja' nad kosovskim Albancima na što mu je Clinton uzvratio: 'Ne vjerujem da bismo trebali dopustiti pokolj i zakopavanje još nekoliko tisuća ljudi na nogometnim igralištima prije no što nešto učinimo'. No, unutarnjoamerička rasprava, koja je započela tek ovih dana i još nije prodrla u dubinu javnosti, nije usredotočena samo na to temeljno, ali baš i ne pretjerano sporno pitanje političkog morala. Naime, ona kruži uglavnom oko zahtjeva Kongresa da utječe na oblik i razmjere angažmana. Kongres objavljuje rat - što vlada u aktualnom slučaju ne smatra potrebnim - i odobrava potrebna sredstva. No, Bijela kuća obično određuje tijek zbivanja, a Kongres na kraju daje blagoslov kako ne bi potkopao moral vlastitih vojnika. Ponajprije, republikanski senatori žele da im kabinet odgovori na sljedeća pitanja: što će se dogoditi nakon bombardiranja? Gdje su granice eskalacije oružane sile? Kako i kada ćemo se moći povući iz sukoba? Nakon višekratnog produljenja angažmana u Bosni to je pitanje sasvim razumljivo. Senator Joseph Biden, glasnogovornik demokrata u toj raspravi, uzvraća sljedećim riječima: 'Nije praktično određivati posljednji korak prije no što je napravljen prvi. Takvo ponašanje vodi paralizi politike'. Točno je da su prisutne mnoge špekulacije koje bi mogle završiti oklijevanjem. Jedno od njih jest i pitanje koliko uistinu vrijedi potpis, iznuđen bombama. Mir i stabilnost na taj način neće biti osigurani, ali će ustrajanje na tumačenju da je sukob na Kosovu unutarnje pitanje SRJ osigurati nastavak krvoprolića i progona", upozorava Manfred Rowold.