ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - U Hrvatskoj je prošle godine razminirano 14,3 četvornih kilometara, a sumnjiva minirana površina, procijenjena na 13.000, smanjena je na 6000 četvornih kilometara. Za ovu godinu u proračunu je osigurano oko
200 milijuna kuna za razminiranje što neće biti dostatno za veće pomake u razminiranju. Stoga treba pronaći i alternativne izvore financiranja, istaknuto je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Raspravom o Izvješću o provedbi Plana razminiranja hrvatskog državnog prostora i utrošku sredstava u 1998. završen je današnji rad Zastupničkog doma koji 38. sjednicu nastavlja sutra.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - U Hrvatskoj je prošle godine
razminirano 14,3 četvornih kilometara, a sumnjiva minirana
površina, procijenjena na 13.000, smanjena je na 6000 četvornih
kilometara. Za ovu godinu u proračunu je osigurano oko 200 milijuna
kuna za razminiranje što neće biti dostatno za veće pomake u
razminiranju. Stoga treba pronaći i alternativne izvore
financiranja, istaknuto je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma
Hrvatskog državnog sabora. Raspravom o Izvješću o provedbi Plana
razminiranja hrvatskog državnog prostora i utrošku sredstava u
1998. završen je današnji rad Zastupničkog doma koji 38. sjednicu
nastavlja sutra. #L#
U ime Kluba Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Joško
Kontić je naveo da je od 1995. do 1997. razminirano 30 četvornih
kilometara. Nastavi li se sadašnjim tempom razminiranje, za
ostalih 6000 četvornih kilometara trebalo bi oko 40 godina, kazao
je. Iznio je i podatak da je cijena razminiranja po četvornom
kilometru u Hrvatskoj 2,2 milijuna dolara, a da je prosječna
svjetska cijena oko 300.000 dolara. Evidentno je da se potrošilo
puno novca a da su učinci mali, ali to se može pripisati i neiskustvu
u tom poslu, rekao je Kontić. Istaknuo je da je potrebno povećati
zaštitu, educirati ljude i povećati državne subvencije za
razminiranje.
Mladen Markač (HDZ) pozitivno je ocijenio jednogodišni rad
Hrvatskog centra za razminiranje koji je donio opći plan
razminiranja hrvatskog državnog prostora.
Zastupnički dom zaključio je i raspravu o izmjenama i dopunama
Poslovnika, koje je predlaže Odbor za Ustav, Poslovnik i politički
sustav.
Najviše zamjerki i poslijepodne je izneseno na dvije temeljne
promjene - nov način reguliranja Aktualnog sata, te na prijedlog da
se za javnost zatvore sjednice Odbora za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost, a nazočnost ograniči isključivo na članove
Odbora.
Marin Jurjević (SDP) zamolio je predlagatelja da mu nađe bar jednu
europsku zemlju gdje parlamentarci unaprijed trebaju Vladi
dostaviti svoje pitanje.
Predložene izmjene Petar Žitnik (HSS) ocjenjuje "silovanjem od
strane HDZ-a".
Za Ivana Gabelicu (HČSP) te su promjene "protuustavne". Ustav,
kazao je Gabelica, jamči pravo svakom zastupniku na postavljanje
pitanja i jedino se tako može kontrolirati Vlada.
No, Bosiljko Mišetić (HDZ) drži da nema protuustavnosti jer je
Aktualni sat tek jedan od načina za postavljanje pitanja Vladi.
Smatra da mnogi zastupnici ne znaju postaviti pitanje, a dio
članova Vlade na njih ne zna odgovarati. Kada bi se to rješilo,
odredbu o Aktualnom satu ne bi trebalo ni mijenjati, kazao je.
I drugi su zastupnici iznijeli prijedloga kako bolje riješiti
pitanje Aktualnog sata, od produženja na dva sata (sada jedan sat),
do uvođenja "aktualnog dana" umjesto Aktualnog sata. Bilo je i
prijedloga da se uvedu glasovanja nakon svake točke, sankcije za
nekorektno ponašanje ministara prema zastupnicima, te rasprava o
izvješću predsjednika Republike.
Zaključujući raspravu, Vladimir Šeks je, u ime Odbora za Ustav,
podsjetio da je još u ožujku prošle godine svim klubovima
zastupnika, predsjednicima stranka i zastupnicima uputio dopis da
iznesu svoje primjedbe i prijedloge o Poslovniku. Nakon
ponovljenog poziva u rujnu to su dostavila samo dva zastupnika i
jedan klub. "Danas većina samo kritizira predložene izmjene, a kada
je trebalo nešto predložiti, to nisu učinili", kazao je Šeks.
(Hina) sšh/bn sp