ZASTUPNIČKI DOM: DA LI SADA MIJENJATI POSLOVNIK?

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Pitanja aktualnog sata i rada Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dva su ključna pitanja koja bi se uredila predloženim izmjenama Poslovnika. Predstavnici oporbenih klubova na današnjoj su sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora upitali treba li mijenjati Poslovnik u izbornoj godini. Izmjene je nepotrebno donositi za par mjeseci, kazao je Mato Arlović (Klub SDP-a). Predstavnici stranaka smatraju da su promjene potrebne, da su možda i zakasnile, jer, rekao je Drago Krpina (Klub HDZ-a), postojećim Poslovnikom nitko nije zadovoljan. No, oporbeni su klubovi uglavnom protiv predloženih rješenja, a svi su suglasni da bi oko promjena trebalo postići konsenzus političkih stranaka. #L# Đurđa Adlešić (Klub HSLS-a) predložila je da se prijedlog povuče, otvori mogućnost dogovora klubova i predsjednika stranaka, jer je riječ o prvenstveno političkom, a ne tehničkom pitanju. U ime predlagatelja izmjena, Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks je najavio da će se razmotriti svaki prijedlog i nastojati postići suglasje. Posebno važnim drži suglasje oko aktualnog sata kako bi se izbjegle ponižavajuće situacije da zastupnici dolaze nešto poslije ponoći da bi došli na red za postavljanje zastupničkog pitanja. Polazeći od iskustava europskih zemalja, izmjenama Poslovnika predlaže se da se usmeno pitanje najavi nakon primitka poziva za sjednicu u pismenom obliku s naznakom sadržaja, a da najkasnije 48 sati prije početka sjednice klubovi odrede koja će pitanja pojedini član njihova kluba usmeno postaviti. No, Šeks je to nadopunio i mogućnošću izmjena kojima bi npr. zastupnici koji na jednom zasjedanju ne dobiju mogućnost za postavljanje pitanja bili prvi na redu na idućoj sjednici, te da se možda u dogovoru s Vladom produži vrijeme za postavljanje pitanja. Predloženu je izmjenu pak vrlo restriktivnom ocijenio Ante Tukić (Klub LS-a), dok Adlešić ocjenjuje da bi predviđenom procedurom aktualni sat izgubio svoj atribut aktualnog. I Luka Trconić (Klub HSS-a) smatra da se time gubi aktualnost, mogućnost provjere izvršne vlasti. Nakon ovakve procedure Vlada može doći vrlo pripremljena i time ima mogućnost za svoju promidžbu, a ne za odgovor na aktualno pitanje, rečeno je. Adlešić smatra da bi bolje rješenje bilo omogućavanje postavljanja pitanja na početku svake sjednice ili odrediti jedan čitav dan za postavljanja pitanja, dok Trconić predlaže da se postavljanje pitanja i odgovor ograniče na jednu minutu. I Krpina smatra da treba omogućiti dulje trajanje aktualnog sata, da nema razloga za vremensku restrikciju, jer je to prilika Vladi da iznese svoja stajališta o svim aktualnim temama. "Je li zastupnicima u interesu dobiti točan i iscrpan odgovor ili 'zaskočiti' ministre", upitao je Krpina protivnike mogućnosti da se Vladi omogući priprema odgovora na pitanja. Druga važna izmjena odnosi se na rad Odbora za unutarnju politiku čije se sjednice predlaže zatvoriti za javnost, a ograničiti prisustvo isključivo samo na članove Odbora. No, tom prijedlogu Tukić zamjera suprotnost s Ustavom koji, kazao je, jamči javnost rada Sabora. Adlešić pak smatra da zatvaranje Odbora možda i nije loš prijedlog, ako bi doprinio radu Odbora, s obzirom na to da su najčešća dosadašnja obrazloženja lošeg rada i nadzora tajnih službi bile sjednice otvorene za javnost. Nema primjera u zemljama razvijenog svijeta da se o radu sigurnosnih službi raspravlja javno, kao što se to zahtijeva u hrvatskom parlamentu, kazao je Krpina. Smatra da treba pooštriti nadzornu funkciju Odbora za unutarnju politiku, a proporcionalno tomu treba definirati i javnost rada Odbora. Izmjenama se Poslovnika predlaže urediti i pitanje prijave za raspravu, uvođenje replika, podnošenje amandmana. Mato Arlović smatra, pak, da bi izmjenama trebalo urediti i pitanje odnosa Sabora prema predsjedniku Republike, npr. treba li raspravljati o poslanici predsjednika, odnosa prema izvršnoj vlasti kao i odnosa između Zastupničkog i Županijskog doma. Zastupnički je dom raspravio i Prijedlog rezolucije o poticanju presađivanja organa u Hrvatskoj. U Hrvatskoj više od 2.000 bolesnika čeka organe, oko 2.500 ih je na dijalizi, 900 ih je na listi za transplataciju, a ne dočekavši je godišnje umire 100 do 150 osoba. Umjesto 50 transplatacija srca koliko bi ih godišnje trebalo obaviti, obavi se njih desetak, 40 pacijenata traži novu jetru, podaci su kojima je na te probleme upozorila Vera Stanić Pivčević u ime predlagatelja, Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. (Hina) bn/sšh mć