OKRUGLI STOL "THE ECONOMISTA" S HRVATSKOM VLADOM

ZAGREB, 23. ožujka (Hina) - Predstavnici hrvatske Vlade s većim brojem poslovnih ljudi iz zemlje i inozemstva na dvodnevnom će okruglom stolu koji je danas počeo u Zagrebu raspravljati o planovima ekonomske politike hrvatske Vlade. Okrugli stol, kojeg organizira sekcija za konferencije uglednog časopisa "The Economist", ujedno je prilika da zainteresirani dobiju i konkretne odgovore i "informacije iz prve ruke". Predstavljajući temeljne gospodarske ciljeve Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro istaknuo je kako je stalni hrvatski cilj kontinuirani gospodarski rast uz održanje makroekonomske stabilnosti. #L# Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman sinoć je iznio stajališta državnog vodstva o stanju i mjerama u gospodarstvu, iz čega i Škegro kao glavne točke i probleme izdvaja krizu u dijelu bankarskog sustava, probleme fondova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, problem neplaćanja te poticanje ekonomskog rasta i izvoza. Politika pojedinih banaka nije bila dobra, nije bila 'zdrava', ali na sreću ostatak bankarskog sustava je zdrav, kazao je. U rješavanju problema nekoliko posrnulih banaka, uz zakonsku je proceduru Škegro najavio daljnju zaštitu štednih uloga građana. Škegro je upozorio i na velike probleme fondova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. "Bez njih, rekao bih, da će se proračun lako ostvariti, no pritisak na proračun je velik upravo iz ta dva fonda", kazao je. Upozorio je da je opseg problema u ta dva fonda "toliki da je moguća prijetnja makroekonomskom sustavu i stabilnosti". Problemi u bankarskom sustavu i izvanproračunskim fondovima Škegro je označio i generatorima nelikvidnosti. Upozorava pritom da se radi o dubokim strukturnim poremećajima, "kulturi, atmosferi neplaćanja koja duboko erodira pošten rad mnogih ljudi". Kao mogućnost za rješenje ogromnih potraživanja koja imaju fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, Škegro iznosi i mogućnost da ti fondovi, kao što Vlada može prisilno naplatiti poreze, prisilno naplate svoje doprinose. Potpredsjednik Vlade izrazio je i Vladinu spremnost da se uhvati u koštac i s najvažnijom mjerom - ispravnim funkcioniranjem sudstva što, kaže, neće riješiti problem, ali će djelovati na sprječavanje stvaranja problema u budućnosti, dati bolju zaštitu vjerovnicima. Podsjetio je na već poduzete mjere u pravosudnom sustavu, uz ostalo i na neke kadrovske promjene. Značajkom 1999. Škegro je označio i vrlo ambiciozne napore u privatizaciji. Uz privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija, spomenuo je i projekte privatizacije triju saniranih banaka - Privredne banke Zagreb, Riječke i Splitske banke, početak privatizacije INE i HEP-a, poduzeća koja su ostala nakon kuponske privatizacije u turizmu, prerađivačkoj industriji. To su veliki projekti privatizacije koji će se nastaviti i 2000. i 2001. godine, kazao je. Zaključno je Škegro ocijenio da će 1999. godina za Hrvatsku, zbog usporavanja ekonomskog rasta glavnih hrvatskih partnera i zbog internih problema, biti godina ipak nešto sporijeg gospodarskog rasta nego do sada. Bit će to godina rasta, ali ne tako značajnog kao proteklih godina, rekao je. O svim tim pitanjima bit će više riječi na zatvorenom dijelu dvodnevnog okruglog stola u zagrebačkom hotelu Sheraton, na kojem se uz ostalo očekuju i izlaganja ministara razvitka i obnove, gospodarstva, pomorstva, prometa i veza - Jure Radića, Nenada Porgesa, Željka Lužavca, guvernera Hrvatske narodne banke Marka Škrega, direktora INE i Hrvatskih telekomunikacija Davora Šterna i Ivice Mudrinića. (Hina) bn db