OKRUGLI STOL O MEŠTROVIĆEVU DJELU

ZAGREB, 22. ožujka (Hina)- U povodu 40. obljetnice postojanja Atelijera Meštrović kao muzejske ustanove i 30. obljetnice cjelovite prezenatcije njezina stalnog postava u Zagrebu se danas održava okrugli stol na temu "Ivan Meštrović u zbirkama, muzejima i galerijama u zemlji i u svijetu".#L# Na skupu sudjeluje dvadesetak povjesničara umjetnosti i muzealaca koji će, osim Atelijera Meštrović u Mletačkoj ulici u Zagrebu, predstaviti i ostale ustanove koje čine Fundaciju Ivana Meštrovića, a to su: Galerija Meštrović i Kaštelet u Splitu i crkva Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Skup je otvorio ravnatelj Fundacije Ivana Meštrovića Guido Quien, a u ime HAZU-a o Meštrovićevu je djelu govorio akademik Andre Mohorovičić ističući da Meštrović pripada plejadi vrhunskih kipara čija su djela izraz snažne ljudske volje, senzibiliteta i ljepote ljudske figure. Meštrovićev atelijer prozvao je hramom svečanosti koji čuva i jedan važan dio naše povijesti i umjetnosti. Pomoćnica ministra kulture Branka Šulc istaknula je da taj skup razmatra jednu vrlo važnu temu, a riječ je o hrvatskom umjetniku čije skulpture pripadaju vrhu svjetske skulptorske umjetnosti za koji stalno postoji snažno stručno zanimanje. Okrugli stol će rasvijetliti i mjesto i ulogu muzeja na kraju ovoga tisućljeća, ustvrdila je, uz ostalo, Branka Šulc. Marija Meštrović, kipareva kćerka, izrazila je zadovoljstvo održavanjem toga skupa ističući da je provela velik broj godina sređujući očevu korespodenciju koja će obogatiti naše spoznaje o Meštrovićevu životu i djelu. Viša kustosica Atelijera Meštrović Ljiljana Čerina iscrpno je predstavila nastanak Atelijera u Mletačkoj kada je 1920. veliki hrvatski kipar kupio sklop kuća u toj ulici od broja 6 do 10, te je izradu projekta atelijera i doma za stanovanje povjerio arhitektu Viktoru Kovačiću. Gradnja je dovršena 1923., a Meštrović je s obitelji u tom prostoru živio do 1942. kada napušta Hrvatsku. Godine 1952. Atelijer darovnim ugovorom Meštrović ostavlja tadašnjoj Narodnoj Republici Hrvatskoj. Od 1954. zgradu preuzima konzervatorski Zavod, a od 1959. zgrada sa svim Meštrovićevim djelima dodjeluje se Galerijama grada Zagreba. Danas je to Muzej suvremene umjetnosti. Godine 1962. uređenje izložbenog prostora-atrija, atelijera i vrta povjereno je arhitektu Miroslavu Begoviću, djela za postav odabrala je Vesna Barbić, a likovni postav obavio je slikar Edo Kovačević. Zbirka je otvorena za javnost 21. ožujka 1969. Atelijer Meštrović danas predstavlja 311 inventarnih umjetnina među kojima su vrijedne skuplture u bronzi, kamenu, drvu, gipsu, kao i litografije te oko 1000 arhitektonskih crteža Ivana Meštrovića. Meštrovićeva su djela do sada bila izložena u brojnim europskim središtima. Godine 1983. obilježena je 100. godišnjica kipareva rođenja izložbama, okruglim stolovima i sličnim skupovima. Uskoro će iz tiska izići i opsežan katalog o zbirci iz Atelijera Meštrović. Na okrulgom stolu sudjelovali su i Ivo Maroević, Marijan Susovski, Božo Majstorović, Iris Slade, Igor Zidić, Joško Zaninović i drugi. (Hina) ta im