ZAGREB, 12. ožujka (Hina)- Na Okruglom stolu "Pravo na dom i pravo na mirno uživanje vlasništva" istaknuti pravni stručnjaci govorili o pravnim odrednicama temeljem kojih se to jamči u Republici Hrvatskoj. Skup je organizirao Hrvatski
pravni centar.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina)- Na Okruglom stolu "Pravo na dom i pravo
na mirno uživanje vlasništva" istaknuti pravni stručnjaci govorili
o pravnim odrednicama temeljem kojih se to jamči u Republici
Hrvatskoj. Skup je organizirao Hrvatski pravni centar. #L#
Od proglašenja Ustava Republike Hrvatske prisutna je zavidna
aktivnost kojoj je cilj usklađivanje pravnog sustava s ustavnim
odredbama i gotovo trećina ustavnih odredbi odnosi se na ustavne
slobode i prava čovjeka. Ustav izričito štiti pravo na mirno
uživanje vlasništva, no ne poznaje pravo na dom, već samo jamči
nepovredivost doma. Pravo na dom sadrže tek niži akti od Ustava
odnosno međunarodni ugovori kada postanu dio unutarnjeg pravnog
poretka. Diskriminacijske odredbe o pravu na dom i pravu na mirno
uživanje vlasništva uvode se u pravni sustav Republike Hrvatske
početkom agresije na RH kojom je izazvana velika prognanička,
izbjeglička i raseljenička kriza s posljedicama na prava koje je
jamčio Ustav RH. Zakoni koji sadrže diskriminacijske odredbe
temelje se na ustavnoj odredbi koji dopuštaju ograničenje sloboda i
prava čovjeka pod pretpostavkama propisanim Ustavom, navodi se u
Sažetku podijeljenom novinarima.
Govoreći o temi "Diskriminacija: normativni i faktični aspekt"
Siniša Rodin istaknuo je kako diskriminacija, odnosno razlikovanje
ne smije značiti nejednakost u ostvarenju njihovih ljudskih i
građanskih prava. U određenim slučajevima, sud mora odvagnuti
treba li dati prednost javnom interesu ili onemogućiti pojedincu
ostvarenje nekog njegovog prava. No, takva ograničenja moraju biti
precizno utvrđena Ustavom. Prema tome, Ustav Republike Hrvatske u
tom bi smislu morao biti precizniji, drži Rodin.
O "Programu povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i
raseljenih osoba" izlagao je Ninko Mirić ustvrdivši kako bi
nerješavanje imovinskog aspekta moglo dovesti u pitanje ostvarenje
čitavog Programa. Osvrnuo se na pravnu proceduru u svezi povrata
imovine, rekavši kako stambene komisije, iz političkih razloga, ne
provode deložacije privremenih korisnika koji nakon dolaska pravog
vlasnika ne žele iseliti. Tvrdi da se na područjima od posebne
državne skrbi diskriminiraju hrvatski državljani srpske
nacionalnosti te da je stajalište vlasti da se što više prodaje
njihova imovina kako bi im se i na taj način onemogućio povratak.
Postupovne odredbe Programa povratka, po mišljenju Jasne Omejec,
su akt parlamenta posebne vrste, odnosno političko pravni dokument
koji ne sadrži razrađene pravne norme. Ocijenila je da bi o
ustavnosti pojedinih odredaba Programa trebao odlučivati Ustavni
sud.
Zakon o prestanku važenja Zakona o privremenom preuzimanju i
upravljanju određenom imovinom ispod je pravne razine, drži Alan
Uzelac. Po njegovim riječima, odgovornost za to je na zakonodavcu,
ali još više na međunarodnoj zajednici pod čijim je pritiskom takav
zakon i donesen.
U osvrtu na pravni položaj stanara i članova njihovih domaćinstava
u stanovima u vlasništvu i u bivšem društvenom vlasništvu, Betti
Korać Zuppa govorila je o uvjetima pod kojima je određenoj
kategoriji građana - diskriminatornim odredbama, prestalo
stanarsko pravo. Prema njezinim riječima, Program povratka
obavezuje Vladu da novom zakonskom regulativom razriješi položaj
bivših nositelja stanarskog prava.
(Hina) dm db