ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Jazavčar bi s pravom smio zarežati i zalajati na poslovicu: U laži su kratke noge! Naime, "kratkonogost" ili, kako se to stručno kaže, "basetizam", usavršio je kod tog pasjeg sina upravo čovjek, pojašnjava
u Lovačkom vjesniku Miroslav Horvat.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Jazavčar bi s pravom smio zarežati i
zalajati na poslovicu: U laži su kratke noge! Naime, "kratkonogost"
ili, kako se to stručno kaže, "basetizam", usavršio je kod tog
pasjeg sina upravo čovjek, pojašnjava u Lovačkom vjesniku Miroslav
Horvat. #L#
Naime, jazavčar je "stekao" današnji oblik loveći stotinama godina
u jamama. Jamarom je postao zahvaljujući djelimice i jazavcu kojemu
u nas duguje ime. Čovjek je nastojao uzgojiti što dužeg psa sa što
kraćim nogama upravo za takve "podzemne" namjene, nastavlja autor.
Iako su kao pasmina jazavčari priznati tek potkraj 19. stoljeća,
njihove su prve slike stare više od 5.000 godina. Na nadgrobnom
spomeniku faraonu Anifestu II, naslikana su četiri psa od kojih je
jedan posve nalik današnjem jazavčaru. Taj se jazavčarski predak
zvao "Teckel", što dolazi od grčke riječi "tekal" - "oštro,
ljutito", pa su Nijemci taj naziv zadržali do danas.
O psima sličnim jazavčarima današnjice pisali su Ksenofont (450-
354 pr.K.) i Flavius Anianus (180-95 pr.K.). Prema germanskim
zapisima iz 9. st. takvi su psi korišteni za lov na dabrove. Francuz
Du Foullieux je 1753. spominjao tzv. "basete".
Danas je jazavčar jedan od najomiljenijih pasa, te je ušao i u
visoku literaturu, primjerice u djela Čehova i Bulgakova. Jazavčar
Dodo junak je romana "Ja svemir" zagrepčanke Flore Dosen, pravim
imenom Cvijeta Grospić. Roman je s francuskog preveo Jure Kaštelan.
Nije nepoznata ni "Mala jazavčarka Riza" Danka Anđelinovića. Dodo i
Riza, kakav kratkonogi kinološki i literarni par?!
(Hina) ld ld