US-RASPRAVA VOA 11. III. BUDUĆNOST KOSOVA GLAS AMERIKE - VOA11. III. 1999.Srbija je već izgubila Kosovo i jedini način da tu pokrajinu zadrži u sadašnjem podređenom statusu je - silom. Ta opcija je jedna od ukupno četiri moguće, tvrdi
znanstveni suradnik washingtonskog centra Woodrow Wilson, umirovljeni američki diplomat Louis Sell. On, kao i drugi sudionici rasprave vođene jučer u znanstvenom centru Woodrow Wilson, budućnost Kosova vidi u okviru šireg, federalnog rješenja balkanskog problema. S tog skupa izvješćuje Žorž Crmarić.= Za rješavanje kosovskog problema postoje četiri opcije od kojih je prva i najmanje prihvatljiva ona koju srpske vlasti provode zadnjih deset godina, a svodi se na potpunu dominaciju nad kosovskim Albancima. Prema mišljenju bivšeg američkog diplomata Luoisa Sella, druga mogućnost je autonomija koja može imati različite oblike, bilo da se radi o povratku na stanje od prije 1989. ili uspostavi ravnopravni odnos s Crnom Gorom i Srbijom u okviru zajedničke države. Treća je opcija podjela Kosova, što bi bilo teško prihvatiti jer bi vjerojatno vodilo istjerivanju velikoga broja Albanaca iz dijela pokrajine koji bi pripao Srbiji. I na koncu četvrta je opcija - neovisnost, kaže Louis Sell:
GLAS AMERIKE - VOA
11. III. 1999.
Srbija je već izgubila Kosovo i jedini način da tu pokrajinu zadrži
u sadašnjem podređenom statusu je - silom. Ta opcija je jedna od
ukupno četiri moguće, tvrdi znanstveni suradnik washingtonskog
centra Woodrow Wilson, umirovljeni američki diplomat Louis Sell.
On, kao i drugi sudionici rasprave vođene jučer u znanstvenom
centru Woodrow Wilson, budućnost Kosova vidi u okviru šireg,
federalnog rješenja balkanskog problema. S tog skupa izvješćuje
Žorž Crmarić.
= Za rješavanje kosovskog problema postoje četiri opcije od kojih
je prva i najmanje prihvatljiva ona koju srpske vlasti provode
zadnjih deset godina, a svodi se na potpunu dominaciju nad
kosovskim Albancima. Prema mišljenju bivšeg američkog diplomata
Luoisa Sella, druga mogućnost je autonomija koja može imati
različite oblike, bilo da se radi o povratku na stanje od prije
1989. ili uspostavi ravnopravni odnos s Crnom Gorom i Srbijom u
okviru zajedničke države. Treća je opcija podjela Kosova, što bi
bilo teško prihvatiti jer bi vjerojatno vodilo istjerivanju
velikoga broja Albanaca iz dijela pokrajine koji bi pripao Srbiji.
I na koncu četvrta je opcija - neovisnost, kaže Louis Sell:
= Ovo je opcija za koju se odlučuje gotovo svaki Albanac na Kosovu,
ali je zamisao anatemizirana i u Beogradu i u međunarodnoj
zajednici, što ja mogu razumjeti, s obzirom na opasnost širenja
sukoba na Makedoniju i Bosnu, te zbog toga što je kosovska
neovisnost, zapravo, samo prvi korak k nečemu trećem, poput 'velike
Albanije', rekao je gospodin Sell.
Za Kosovo ne postoji dobro rješenje i u pitanju je samo izbor
'najmanje loše solucije', zaključuje Louis Sell i dodaje da problem
neće nestati time što će se njegovo rješavanje odgađati na tri
godine. Radi se o potrebi dugoročnog rješavanja koje gospodin Sell
vidi u povezivanju zemalja tog područja.
= Globalno bi rješenje bilo u labavom povezivanju Bosne, Kosova,
Makedonije i Srbije. Svaka od tih jedinica bi zadržala neovisnost,
ali bi se izgradile i međusobne veze. Ta bi se zajednica mogla zvati
'balkanskom federacijom', a u nju ne bi ulazile ni Slovenija, ni
Hrvatska, rekao je gospodin Sell.
Iako je tema rasprave u Centru Woodrow Wilson bila 'Politika
Sjedinjenih Država i NATO-a na Balkanu - od Bosne do Kosova' -
sudionici su gotovo svu pozornost usredotočili na Kosovo.
Dugogodišnji direktor istočno-europskih studija pri centru - John
Lampe - dugoročno rješenje Kosova također vidi u regionalnom
povezivanju zemalja jugo-istočne Europe:
= To regionalno rješenje mora ići izvan okvira zemalja nasljednica
bivše Jugoslavije. Tvrdnja da bi to predstavljalo stvaranje nove
Jugoslavije je netočna, jer je svaki takav pokušaj nerazuman. Uz
Srbiju i Makedoniju, trebalo bi povezati i Albaniju i Bugarsku, a
smatram da bi dio te zajednice trebala biti i članica NATO-saveza i
Europske unije - Grčka. Valja očekivati da će na Zapadu dolaziti do
povezivanju Slovenije i Hrvatske s Mađarskom, Italijom i
Austrijom.
Tako povezane zemlje jugoistočne Europe bi - po riječima Johna
Lampea - otvorile sebi put povezivanja s europskom zajednicom
zemalja. Umjesto dugoročnih prognoza regionalnih aranžmana,
znanstveni suradnik londonskog King's Collegea - James Gow -
zadržao se na kosovskom problemu.
= Puno nas godina dijeli od konačnog rješenja, upozorio je i dodao
kako sama zapadna vojna nazočnost neće riješiti problem, ali je
isto toliko izvjesno da se NATO-savez još dugo godina neće
osloboditi tog problema i okrenuti mu leđa. Što god da bude učinjeno
u smislu vojne uloge NATO-a, to mora biti praćeno političkim i
ekonomskim mjerama kojima bi se uklonili uzroci sukoba. Jednim
dijelom to podrazumijeva promjenu čelništva u cijelom području, a
dijelom znači da će se morati omogućiti povratak stanovništva
normalnom životu, rekao je gospodin Gow.
Nitko od sudionika rasprave o Kosovu u centru Woodrow Wilson nije,
međutim, bio sklon kratkoročnim predviđanjima tijeka mirovnih
pregovora. Također se nijedan od znanstvenih suradnika nije
upuštao u prognoze zbivanja u slučaju da jedna od dviju sukobljenih
strana ne prihvati međunarodni plan za Kosovo.
(VOA)