ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Predstavnici školskih sindikata, oporbenih stranaka i školskih udruga ocijenili su na danas održanoj javnoj raspravi o školstvu da su izdvajanja iz državnoga proračuna nedostatna da se hrvatsko školstvo
približi europskim školskim procesima, posebice projektu škole za 21. stoljeće. Javnu raspravu u Europskom domu organizirala je Ženska inicijativa Hrvatske narodne stranke, a otvorila ju je Vesna Pusić, predsjednica Stručnog savjeta HNS-a, kratkom raspravom o stanju u školstvu.
ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Predstavnici školskih sindikata,
oporbenih stranaka i školskih udruga ocijenili su na danas održanoj
javnoj raspravi o školstvu da su izdvajanja iz državnoga proračuna
nedostatna da se hrvatsko školstvo približi europskim školskim
procesima, posebice projektu škole za 21. stoljeće. Javnu raspravu
u Europskom domu organizirala je Ženska inicijativa Hrvatske
narodne stranke, a otvorila ju je Vesna Pusić, predsjednica
Stručnog savjeta HNS-a, kratkom raspravom o stanju u školstvu. #L#
Vinko Filipović, predsjednik sindikata "Preporod", drži da je
politika vlasti prema školstvu nepromijenjena od 1990. Svaki novi
ministar obećaje dvije stvari - izradu koncepcije hrvatske škole i
rasterećenje učenika, dakle, ono što ne košta i što se u osam godina
nije našlo na saborskoj raspravi, kazao je.
Podsjetio je da se za školstvo u Hrvatskoj izdvaja 2,29 posto BDP-a.
Zemlje Europske unije izdvajaju 5 posto, tranzicijske od 4 do 4,5
posto, a primjerice Albanija izdvaja 3,2 posto. Kao izniman problem
izdvojio je manjak stručnih nastavnika u školama, kojih po
sindikalnoj procjeni nedostaje oko 5 tisuća ili 14 posto.
Pitanje koncepcije hrvatskoga školstva je političko, a ne stručno
pitanje, zaključio je Filipović poručivši da realnih temelja za
kvalitetnu reformu neće biti sve dok se na "Pantovčaku ili u
Ministarstvu financija ne odluči izdvojiti 4,5 posto BDP-a za
školstvo".
Dragutin Rosandić, predsjednik Hrvatskog školskog vijeća u
ostavci, drži da je odnos prema školstvu "voluntaristički,
impresionistički, na nivou pamfletskih napisa". S druge stane,
nema niti jedne institucije koja sustavno i stručno prati razvoj
hrvatskoga školstva. Po njegovu mišljenju, hrvatska škola ne treba
biti predmet bavljenja pojedine stranke, jer je ona od nacionalnog
interesa, pa se stoga koncepcija razvoja treba donijeti
nacionalnim konsenzusom.
Hrvoje Vrgoč, predsjednik Hrvatskog pedagoško-književnog zbora,
također traži donošenje "nacionalnog dokumenta" o razvoju školstva
koji će podržati sve političke stranke. Zauzeo se za
decentralizaciju i depolitizaciju školstva, u kojemu "kriteriji za
ministre i ravnatelje neće biti stranačka podobnost, već
stručnost".
(Hina) mb im