ZASTUPNIČKI DOM O IZMJENAMA STEČAJNOG ZAKONA

Zastupnički dom o izmjenama Stečajnog zakona Ubrzanje vođenja stečajnog postupka kojim bi se iz gospodarskog pravnog prometa isključili pravni subjekti koji nisu sposobni za poslovanje, za plaćanje i nelikvidni su, osnovni je cilj predloženih izmjena Stečajnog zakona. Ta je namjera podržana u današnjoj raspravi na Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, ali su zastupničke primjedbe na narastajuću nelikvidnost ponajviše bile vezane uz državu, odnosno ministarstva i Vladu kao najveće dužnike. Oni ne mogu u stečaj i taj problem treba riješiti, kazao je Petar Žitnik (Klub HSS-a). Problem nelikvidnosti očituje se u krajem prošle godine blokiranih oko 26.500 tvrtki, u kojima je zaposleno oko 180.000 radnika, a iznos njihovih nepodmirenih obveza dosegnuo je 15 milijari kuna. No, predloženi zakon, mišljenja je Ante Tukić (Klub LS-a) ne rješava problem nelikvidnosti, jer su njen glavni uzrok nestašica novca i država kao najveći dužnik. Tvrdnju o državi kao najvećem dužniku, Hrvoje Kraljević (Klub HSLS- a) potkrjepljuje primjerima fakulteta koji, kaže, ne plaćaju nikakve režije, isplaćuju samo plaće za što jedino od Ministarstva znanosti dobivaju novac. "To nije rješenje, nego obrnuto stvara još veću nelikvidnost", kazao je. Po ocjeni Damira Kajina (Klub IDS-a) državne financije kolabiraju, država nema novca, povremenim upadima u monetarni sustav osigurala se isplata mirovina, po prvi puta u veljači je kasnila isplata plaća... Kajin smatra da je čitav ustroj, a i predloženi zakon, usmjeren tomu da se "izdrži do izbora, a onda što bude bit će". U zakonu je apsolutno podržao mogućnost da zaposlenici pokrenu stečaj svoga poslodavca zbog neiplaćivanja plaća i drugih obveza, navodeći da oko 150.000 radnika mjesecima ne dobivaju plaće. I Đuro Njavro (Klub HDZ-a) ističe da u primjeni Stečajnog zakona treba voditi računa o zaposlenima, jer oni ne mogu biti krivi za stečaj. Predlaže i uvođenje registra članova uprava, uvid tko je vodio ili upropastio tvrtku tako da idućih pet godina tvrtku ne može ni voditi. Podržavajući poboljšanja Stečajnog zakona, Njavro smatra da prioritet mora biti stvaranje urednog gospodarskog okruženja u kojemu tvrtke djeluju. Umjesto stečaja niz je poduzeća saniran i njima se pomagalo na ovaj ili onaj način, ali i nakon dvije, tri sanacije često idu u stečaj, upozorio je Petar Žitnik (Klub HSS-a). Pozdravljajući svako ubrzanje stečaja, podsjeća na svjetsku praksu u kojoj nakon stečaja niz tvrtki, promjenom vlasničke strukture i nekoliko čelnih ljudi, nastavljaju raditi i to vrlo dobro. Mato Arlović (Klub SDP-a) upozorava na odredbu kojom se državnim pravobranitelj-stvima nalaže da u ime Republike Hrvatske, županija i Grada Zagreba kao vjerovnika podnesu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka protiv dužnika koji ne ispunjavaju svoje obveze. Ako će se tako pokretati postupci nema šanse da se izbjegne diskrecionost, da jedni idu, a drugi ne u stečaj što je vrlo opasno za ravnopravnost na tržištu, kazao je. U kontekstu nelikvidnosti često je spominjan i problem mjenica i njihove naplate tek uz diskont od 20 posto. Država je izdala milijardu kuna mjenica, da li će tu obvezu uredno i ispuniti, upitao je Kajin, podsjećajući da mjenice ne žele primiti veledrogerije. U rapravi je iznijeto niz prijedloga za rješavanje problema nelikvidnosti, kao npr. multilateralna kompenzacija. Đuro Njavro pak najvažnijim drži doći do plaćanja državnog proračuna u roku 15 dana, a kao kratkoročne predlaže mjere za sufinanciranje i likvidnost tvrtki, npr. neoporezivanjem reinvestirane dobiti. Zastupnici su se osvrnuli i na pooštravanje uvjeta za stečajnog upravitelja koji bi, uz visoku stručnu spremu, morao položiti i stručni ispit. Predloženo je i ograničenje da jedna osoba bude stečajni upravitelj u jednom, eventualno dva, a ne u nekoliko poduzeća.