ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Vijeće nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj nezadovoljno je dosadašnjim načinom zastupanja nacionalnih manjina u Zastupničkome domu Hrvatskoga državnog sabora. Zato je Vijeće uložilo puno truda i
vremena na analizu stanja i promišljanja načina boljega zastupanja manjina u Saboru, a rezultat toga je Prijedlog izbora zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatski državni sabor. S polaznim postavkama Prijedloga novinare su danas upoznali predsjednica Vijeća Sanja Zoričić-Tabaković i članovi Vijeća - Jaroslav Vojta, Laszlo Horvath, Slavko Burda, Milan Mrkalj i Goran Stojkovski.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Vijeće nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj nezadovoljno je dosadašnjim načinom zastupanja
nacionalnih manjina u Zastupničkome domu Hrvatskoga državnog
sabora. Zato je Vijeće uložilo puno truda i vremena na analizu
stanja i promišljanja načina boljega zastupanja manjina u Saboru, a
rezultat toga je Prijedlog izbora zastupnika nacionalnih manjina u
Hrvatski državni sabor. S polaznim postavkama Prijedloga novinare
su danas upoznali predsjednica Vijeća Sanja Zoričić-Tabaković i
članovi Vijeća - Jaroslav Vojta, Laszlo Horvath, Slavko Burda,
Milan Mrkalj i Goran Stojkovski. #L#
Konferencija je održana u prostorijama Židovske općine Zagreb, u
kojima će se održavati sjednice Vijeća dok ne dobiju svoje
prostorije. Napomenuto je da je Vijeće zatražilo pomoć od Ureda za
nacionalne manjine Vlade RH u pronalaženju odgovarajućega
prostora.
Predsjednica Vijeća podsjetila je da je Prijedlog upućen u prosincu
prošle godine svim odgovornim čimbenicima u Hrvatskoj - Saboru,
Vladi, zastupnicima manjina, klubovima zastupnika parlamentarnih
stranaka, te da su s Prijedlogom upoznata i međunarodna tijela,
poput Vijeća Europe.
Polazne postavke Prijedloga su: najmanje moguće povećanje broja
zastupničkih mjesta za predstavnike nacionalnih manjina - s
postojećih pet mjesta na osam, izravna zastupljenost svih manjina u
Saboru, očuvanje stečenih prava i maksimalna ujednačenost
biračkoga tijela.
Stajalište je Vijeća da Srbi kao najbrojnija nacionalna manjina u
Hrvatskoj trebaju biti proporcionalno zastupljeni, odnosno s
obzirom na udio u ukupnom broju stanovnika. Vijeće se zauzima i za
to da manjine koje su do sada imale svoje zastupnike - Mađari,
Talijani, skupina Česi i Slovaci, kao i skupina Ukrajinci, Rusini,
Austrijanci, Nijemci, zadrže ta četiri zastupnička mjesta.
Bošnjaci kao najbrojnija nacionalna manjina, nakon Srba, trebali
bi, mišljenje je Vijeća, imati svoga zastupnika s punim mandatom.
Vijeće predlaže i tri nova "para" manjina: Slovenci-Židovi,
Crnogorci-Romi i Albanci-Makedonci. Oni bi u Sabor trebali birati
po jednoga zastupnika, a svaka nacionalna zajednica iz para imala
bi svog zastupnika u dvogodišnjem mandatu, odnosno četverogodišnji
zastupnički mandat bio bi ravnopravno podijeljen.
Kako je istaknuto, nije bilo nekog posebnog "ključa" za utvrđivanje
ovih parova, već su oblikovani prema načelu ravnoteže u broju
predstavnika.
Stajalište je Vijeća naconalnih manjina u RH da bi, na taj način, u
Hrvatskome državnom saboru bili zastupljeni predstavnici svih
nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a zastupnci nacionalnih manjina
mogli bi osnovati i Klub zastupnika nacionalnih manjina u
Hrvatskome državnom saboru.
Najavljeno je da će se u travnju održati sjednica Vijeća na kojoj će
biti nazočni i predstavnici međunarodnih organizacija za
promicanje ljudskih i manjinskih prava.
(Hina) ip im