BA-YU-BIH-YU-SUKOBI-Organizacije/savezi-Diplomacija-Ratovi RDW:9.III.PREPLETANJE SUKOBA RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW9. III. 1999.Balkan ne želi mir"Nakon određenog natezanja kosovski su Albanci napokon izjavili da su spremni potpisati
mirovni plan međunarodne zajednice. Nakon umjerenih snaga, zeleno svjetlo za mirovni sporazum signaliziralo je - uz određene ograde - i vodstvo ilegalne vojske OVK. Sada su sve oči uprte u Beograd koji se zasad tvrdoglavo opire stacioniranju stranih postrojba na Kosovu. Poput drugih prije njega, i njemački je ministar vanjskih poslova Joschka Fischer dobio košaricu prilikom razgovora s jugoslavenskim vodstvom o tom pitanju. U ime predsjedateljstva EU, ministar Fischer nije mogao u ponedjeljak u Beogradu izvijestiti ni o kakvu napretku; jedina je novost bila vijest da će Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskog sporazuma iz 1995., ponovno baciti na vagu svoj utjecaj u razgovorima s predsjednikom Slobodanom Miloševićem.Taj izaslanik američke vlade za Balkan već je jednom - u listopadu prošle godine - uspio iznuditi od Beograda prekid oružanih sukoba na Kosovu. No, sporazum je izdržao tek nekoliko tjedana. I sada su jako slabi izgledi da će Beograd pristati na kompromis. Zbog opet razbuktanih napetosti u Bosni, stajalište jugoslavenskoga vodstva
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW
9. III. 1999.
Balkan ne želi mir
"Nakon određenog natezanja kosovski su Albanci napokon izjavili da
su spremni potpisati mirovni plan međunarodne zajednice. Nakon
umjerenih snaga, zeleno svjetlo za mirovni sporazum signaliziralo
je - uz određene ograde - i vodstvo ilegalne vojske OVK. Sada su sve
oči uprte u Beograd koji se zasad tvrdoglavo opire stacioniranju
stranih postrojba na Kosovu. Poput drugih prije njega, i njemački
je ministar vanjskih poslova Joschka Fischer dobio košaricu
prilikom razgovora s jugoslavenskim vodstvom o tom pitanju. U ime
predsjedateljstva EU, ministar Fischer nije mogao u ponedjeljak u
Beogradu izvijestiti ni o kakvu napretku; jedina je novost bila
vijest da će Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskog sporazuma iz
1995., ponovno baciti na vagu svoj utjecaj u razgovorima s
predsjednikom Slobodanom Miloševićem.
Taj izaslanik američke vlade za Balkan već je jednom - u listopadu
prošle godine - uspio iznuditi od Beograda prekid oružanih sukoba
na Kosovu. No, sporazum je izdržao tek nekoliko tjedana. I sada su
jako slabi izgledi da će Beograd pristati na kompromis. Zbog opet
razbuktanih napetosti u Bosni, stajalište jugoslavenskoga vodstva
zapravo je dodatno otvrdnulo. Beograd očito nastoji iskoristiti
povoljan trenutak nakon arbitražne presude o Brčkom i smjene
nacionalističkog predsjednika bosanskih Srba Nikole Poplašena.
Miloševićeva vlada zahtijeva smjenu Carlosa Westendorpa, visokog
predstavnika međunarodne zajednice u Bosni, protiveći se time
otvoreno Daytonskom sporazumu, koji međunarodnom povjereniku za
Bosnu izričito odobrava pravo na provedbu civilnog dijela
daytonskih odredbi.
Strategija Beograda prozirna je: problemi u republici srpskoj
trebali bi skrenuti pozornost s Kosova i mobilizirati otpor
vlastitog stanovništva protiv de facto protektorata međunarodne
zajednice na Kosovu. Holbrookeova misija nastupa u
najosjetljivijem mogućem trenutku. Koliko je često upozoravano na
moguće posljedice sukoba na Kosovu u Bosni? U Bosni je Zapad nakon
dugotrajnog oklijevanja napokon reagirao odlučno, a na Kosovu još
oklijeva. Sada prijeti opasnost isprepletanja ta dva sukoba.
Pod motom 'ptico, jedi ili crkni' Srbi i Albanci pozvani su u
veljači na pregovore u Rambouillet. Izložen im je mirovni plan o
čijim se temeljnim načelima navodno više nije moglo raspravljati.
No, pokazalo se da je to bila tek puka iluzija: posrednici nisu
postigli ništa osim približavanja sukobljenih strana. Uzor
konferencije u Rambouilletu bila je konklava u Daytonu, koja je
svojedobno dokončala rat u Bosni, ali ni u kom slučaju nije
uspostavila mir. Prekidom suradnje na razini jedinstvene bosanske
države, Srbi su sada uzdrmali temelje daytonskog mirovnog poretka.
Prijeti dvostruka kriza: uzdrman je mir u Bosni, a na Kosovu i dalje
bjesni građanski rat.
Moguće je postaviti sljedeće pitanje: je li uistinu bilo mudro
odlukom o Brčkom i Poplašenovom smjenom izložiti bosanske Srbe
pritisku nekoliko dana uoči predviđenih novih pregovora
sukobljenih strana na Kosovu? Nema sumnje da je arbitražna presuda
o Brčkom trebala biti donesena već odavno te da je Poplašen snažno
potkopavao Daytonski sporazum. No, sada radikalne snage među
Srbima ponovno postaju sve popularnije. S druge pak strane,
međunarodna zajednica nije imala i nema alternativu: samo
odlučnost može zaustaviti nacionaliste na području bivše
Jugoslavije. To je pouka iz rata u Bosni, a vrijedi i za Kosovo.
No, stvarni je problem sljedeći: političari koji žele mir i dalje
malena, tiha manjina - kako u Bosni, tako i na Kosovu. Nedostaje
volja za mir, stranka mira na koju bi se mogla osloniti međunarodna
zajednica. Zato je tako teško prekinuti spiralu mržnje i nasilja na
području bivše Jugoslavije. I u Bosni i na Kosovu Zapad će se morati
pripremiti za dugotrajni politički i vojni angažman", zaključuje
Bernd Johann.
(RDW)