NJ 23.II.SZ: CG NUDI SVOJU LUKU

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 23. II. 1999. Neprijatelj u vlastitoj zemlji "Kriza na Kosovu zaoštrila je sukob između Beograda i jugoslavenske republike Crne Gore. Oružane snage Savezne Republike Jugoslavije osudile su odluku vlade u Podgorici da Crnu Goru izdvoji iz prijetećeg vojnog sukoba s NATO-om. Odluka je suprotna saveznom ustavu i 'štetna za obrambenu sposobnost zemlje', izjavili su zapovjednici Druge armije i ratne mornarice. Osim separatizma, prorežimski beogradski mediji spočitavaju danas Crnoj Gori i izdaju. Politički protivnici crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića zahtijevaju sazivanje posebne sjedice crnogorske skupštine. SAD i njihovi zapadni saveznici zaprijetili su zračnim napadima na jugoslavenske vojne objekte bude li se Beograd i dalje protivio angažmanu NATO-ove mirovne postrojbe na Kosovu. Za razliku od Beograda, crnogorsko vodstvo podupire stacioniranje takve postrojbe. Promatrači drže da Podgorica od međunarodne vojne nazočnosti očekuje zaštitu i od vojnih nasrtaja Beograda na Crnu Goru. Valja napomenuti da je Podgorica ponudila uporabu jadranske luke Bar za razmještanje NATO-ovih postrojba. Prošlog petka vlada u Podgorici odlučila je 'poduzeti sve zakonske korake kako bi spriječila uporabu crnogorskog teritorija u eventualnom sukobu s oružanim snagama međunarodne zajednice'. Na crnogorskom su dijelu jadranske obale jugoslavenski sustavi protuzračne obrane, koji bi mogli biti upotrijebljeni u slučaju NATO-ova bombardiranja, ali bi mogli postati i metama. Članovi crnogorske vlade nagovijestili su da bi crnogorske vlasti mogle tamo stacioniranim postrojbama jugoslavenske vojske prekinuti opskrbu. Velik dio crnogorskih rezervista navodno je odbio poziv na mobilizaciju. Crna Gora nije zastupljena u izaslanstvu koje je Beograd poslao u Rambouillet na pregovore o Kosovu. No, Đukanović je zaprijetio referendumom o istupanju Crne Gore iz sastava Jugoslavije ako rezultati pregovora u Rambouilletu promijene odnos snaga u krnjoj Jugoslaviji na štetu Crne Gore. Podgorica se ponajprije protivi mogućnosti da Kosovo dobije status 'treće republike' u sastavu Jugoslavije. Sukob s Beogradom počeo je kada je Đukanović prije dvije godine kritizirao Miloševića kao 'zastarjelog' političara koji sprječava reforme i otvaranje Jugoslavije. Beograd je zatim odbio priznati Đukanovićev izbor na predsjedničku dužnost i izbornu pobjedu njegove vladajuće koalicije. Podgorica pak oponira saveznoj vladi otkad je Slobodan Milošević na njezino čelo imenovao Đukanovićeva protivnika Momira Bulatovića", podsjeća Bernhard Kueppers na kraju izvješća.