AU 9. III. DER STANDARD:ANKETE

AUSTRIJA DER STANDARD 9. III. 1999. Nepredvidivi birači "'Među gubitnike na izborima spadaju i istraživači javnog mnijenja' - ta fraza iz sanduka političkih klišeja našla se u brojnim komentarima i nakon izbora, održanih prošle nedjelje u austrijskim saveznim zemljama. Naime, prognostičari su ispravno prepoznali središnje tendencije u Koruškoj, Tirolu i Salzburgu, ali su strahovito pogriješili u procjeni razmjera pomaka glasova - što posebno vrijedi za Korušku. Sve veća nesigurnost anketa - i to ne samo u Austriji već u svim zapadnim demokratskim državama - nije toliko povezana s lošim tehnikama ispitivanja koliko s promijenjenim ponašanjem birača. Čak i kod više milijuna birača, uzorak od 500 ispitanika dovoljan je za preciznu prognozu ako je broj neodlučnih malen odnosno ako je njihovu kasniju odluku moguće nazrijeti iz dodatnih pitanja. No, ako je njihovo ponašanje nepredvidivo, kategorija neodlučnih postaje izvorom grešaka koji može upropastiti čitavu prognozu. Na nesreću istraživača javnog mnijenja, sve je manje stalnih birača određene stranke a sve više građana koji tek u posljednjem času odlučuju hoće li uopće glasati i za koga. U slučaju Joerga Haidera valja dodati i faktor nesigurnosti, prisutan već nekoliko godina: ispitanici ne priznaju svoju naklonost FPO ili čak lažu ispitivačima. Stoga su prognostičari od 1986. uglavnom podcjenjivali FPO, upavši u zamku i u slučaju netom održanih izbora. Upravo u Koruškoj istraživači javnog mnijenja moraju se ovaj put suočiti s drugim prigovorom: naime, da su i sami skrivili iznenadni Haiderov trijumf, predviđajući vrlo rano prednost FPO u odnosu na SPO i razglašavajući tu prognozu na sva zvona sve do dana izbora. Tek su se nakon toga mnogi Korošci odvažili slijediti svoje 'loše ja' i glasovati za FPO. Ponekad uistinu nastupi taj efekt snježne grude, ali pojednako je čest i suprotni fenomen: favorit gubi glasove birača zbog pozitivnih rezultata anketa jer pristaše zbog sigurne pobjede ostaju kod kuće a nepostojani birači mijenjaju svoje glasačko ponašanje jer ne žele jasan rezultat. U svakom je slučaju nemoguće previdjeti činjenicu da i ispravne i pogrešne prognoze mogu snažno utjecati na raspoloženje u predizbornoj kampanji a time i na izborni rezultat. Tu neobičnu povratnu spregu gotovo i nije moguće spriječiti: u zemljama poput Francuske, gdje je posljednjeg tjedna uoči izbora zabranjeno objavljivati prognoze, brojke se prenose usmenom propagandom. Osim toga, nakon širenja interneta ta je vrsta dobrohotne cenzure postala potpuno neizvediva. Zadaća je u prvom redu medija da ispravno tumače ankete: naime, kao nejasne slike raspoloženja čija će se točnost pokazati tek pri kraju izbornog dana. To je prava sreća jer bismo inače izbore mogli i preskočiti", smatra Eric Frey.