ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - O zanimljivoj i bogatoj makedonskoj povijesti u Hrvatskoj se nedovoljno zna. Knjiga Ognena Bojadžiskog "Prometeji makedonski", koja donosi historiografski prikaz povijesnih ličnosti makedonskoga naroda od
početka njegove pisane povijesti do suvremenosti, pridonijet će boljem poznavanju makedonske povijesti i bit će izuzetno korisna hrvatskoj javnosti. Ovu je ocjenu iznio recenzent - akademik Dušan Bilandžić na današnjoj promociji knjige u Novinarskome domu u Zagrebu.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - O zanimljivoj i bogatoj makedonskoj
povijesti u Hrvatskoj se nedovoljno zna. Knjiga Ognena Bojadžiskog
"Prometeji makedonski", koja donosi historiografski prikaz
povijesnih ličnosti makedonskoga naroda od početka njegove pisane
povijesti do suvremenosti, pridonijet će boljem poznavanju
makedonske povijesti i bit će izuzetno korisna hrvatskoj javnosti.
Ovu je ocjenu iznio recenzent - akademik Dušan Bilandžić na
današnjoj promociji knjige u Novinarskome domu u Zagrebu. #L#
Suizdavački knjige, izdane prošle godine u Zagrebu, su zagrebački
nakladnik "Ceres" i Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj.
Autor na jasan, čist, zanimljiv i uravnotežen način razmatra,
obrađuje i elokventno predstavlja materijal, a bez patetike i
apologije od koje "boluje" historiografska literatura balkanskih
južnoslavenskih naroda, ustvrdio je Bilandžić.
Bojadžiski odabire 21 ličnost, a njihovu značenju za makedonsku
povijest pridodaje epitet prometejski. Kao makedonske Prometeje,
autor izdvaja, među ostalima, Kirila i Metodija, Klimenta
Ohridskoga, braću Miladinove, Gocu Delčeva, Nikolu Kareva, Koču
Racina i Blažu Koneskoga.
Odlika knjige je originalna multidisciplinarnost u kojoj su
elementi više znanstvenih disciplina - historiografije (duhovne,
političke kulturne), etnologije i sociologije, s prepoznatljivim
povijesno-filozofskim kontekstom. Uz ovu ocjenu, recenzent
Bilandžić preporučuje autoru da je "došlo vrijeme da se nešto kaže i
o suvremenoj Makedoniji", istaknuvši da je Bojadžiski svojom
knjigom dokazao da ima pretpostavke za izvršenje spomenute
zadaće.
Zašto baš Prometeji makedonski, pitanje je na koje autor odgovara
citirajući Krležinu misao da "ne možemo tražiti od drugih da znaju
više o nama, nego što mi sami znamo o sebi". Ova ga je misao,
pridodao je Bojadžiski, učvrstila u stavu da svaki čovjek u životu
ima svoju misiju, a kako je govorio Krleža "boriti se perom, spada u
najveća junaštva".
Autor drži da bi knjiga "trebala otvoriti puno nepoznanica".
Aktualna su pak zbivanja za autora izazovna, a situacija u kojoj se
Makedonija "našla" 1992. za Bojadžiskog je bila tako teška da je
Makedoniji "prijetilo trajno 'brisanje' iz balkanskoga prostora".
Bojadžiski smatra da je suvremeni makedonski Prometej Krste
Crvenkovski koji je u tom, za Makedoniju, presudnom trenutku,
"rapolagao najbriljatnijim informacijama o tome što će se na ovim
prostorima događati.
(Hina) ip gk