ODBORI O SPORAZ. O LUCI PLOČE, OVRŠNOM ZAKONU I PROGNANICIMA

ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Odbor za zakonodavstvo suglasan je da Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora po hitnom postupku raspravlja o zakonskom potvrđivanju Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij Hrvatske u i iz luka Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu. To je zaključeno na današnjoj sjednici Odbora.#L# Iako se međunarodni sporazumi u parlamentima potvrđuju po načelu "uzmi ili ostavi", Odbor je ukazao na sporni članak koji uređuje sastav i rad Povjerenstva za upravu lukom i slobodnom zonom u kojem su po tri predstavnika iz Hrvatske i iz BiH, a sedmi član predstavnik Međunarodnog suda za pravo mora. Taj bi član, po Sporazumu, imao pravo arbitrirati kada ne dođe do konsenzusa oko nekog spornog pitanja, a odluka Povjerenstva, upozoreno je, obvezujuća je i za lučku upravu. Na izneseno stajalište kako u Sporazumu ima elemenata gdje se dio hrvatskog suverenog prostora stavlja pod međunarodni protektorat, objašnjeno je da treba praviti razliku između lučke uprave i slobodne zone. Predstavnik Vlade rekao je da po hrvatskim zakonima na lučkom području slobodnom zonom može upravljati isključivo lučka uprava. Što se pak arbitraže tiče ona bi se između ostaloga primjenjivala na tarife, prioritet u tranzitu, razne povlastice, pravo obavljanja određenih djelatnosti. Sporazum, istaknuto je, nije na štetu Hrvatske, a sve njegove odredbe o tranzitu i prometu temelje se na međunarodnim konvencijama i hrvatskim propisima. Članovi Odbora upitali su i koje bi posljedice bile ako Hrvatska ratificira taj sporazum, a Skupština BiH ne potvrdi Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH. To je, odgovoreno je, političko pitanje o kojemu treba raspraviti. Najviše zamjerki na Sporazum iznio je Bosiljko Mišetić (HDZ) koji je uz ostalo predstavnika Vlade upitao koja su to tri jezika u BiH na kojima će sporazum piti napisan. Predstavnik Vlade na to pitanje nije znao odgovoriti. Mišetić zaključuje, kako sa sedmim članom povjerensta koji će biti predtavnik Međunarodnog suda za pravo mora, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH može biti komesar na hrvatskom moru i teritoriju. Zbog navedenih nejasnoća naglasio je kako će razmisliti hoće li dići ruku za Sporazum. Potporu su dobile i izmjene i dopune Ovršnog i Stečajnog zakona, kao dio Vladinog programa aktivnosti za rješavanje nelikvidnosti. Te zakonske tekstove podržao je i Odbor za pravosuđe, iako je na izmjene Ovršnoga zakona iznijeto niz primjedbi. Predsjednik Odbora Bosiljko Mišetić ocijenio je kako su izmjene kozmetičke prirode i da neće trajno pridonjeti rješavanju problema nelikvidnosti. Ponuđena su rješenja komplicirana, postupak ovrhe na sudu i dalje će biti dugačak, a izmjene se ne bi odnosile na postupke koji su u tijeku. Stoga je predlažen amandman po kojem bi se predložene izmjene odnosile na sve započete postupke ovrhe na sudovima. Odbor je odbio podržati prijedlog za izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica što su ih predložili zastupnici HSP-a, ali su prihvatili zaključak kojim bi se rješilo pitanje naknade štete vlasnicima u čijim su kućama i stanovima temeljem, državnih odluka za vrijeme rata boravili prognanici i izbjeglice. Objašnjavajući predložene izmjene Boris Kandare (HSP) naveo je kako su pojedini vlasnici, a po njemu, riječ je uglavnom o Srbima i Jugoslavenima koji su za vrijeme srpske agresije napustili Hrvatsku, tužili prognanike za naknadu štete. Te su procese uglavnom i dobili, a najviše ih je bilo u Osijeku. Odbor smatra da Zastupnički dom treba donijeti vjerodostojno tumačenje članka 12. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica, odnosno da sudovi ubuduće kada je riječ o naknadi štete, procese vode temeljem Zakona o vlasništu i drugim stvarnim pravima po kojem naknadu neće trebati plaćati. Do sada su se proceci vodili po Zakonu o obveznim pravnim odnosima. Zbog nedostatka kvoruma sjednice odbora za financije i državni proračun, te za gospodarstvo, razvoj i obnovu danas nisu održane. (Hina) bn/sšh il