ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Uoči sutrašnjeg nastavka 38. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas su sjednice održala radna tijela toga Doma. Središnja tema Odbora za zakonodavstvo bile su predložene promjene
Poslovnika Zastupničkog doma što ih je, zbog nezadovoljstva gotovo svih zastupnika, predložio Odbor za Ustava, Poslovnik i politički sustav.
ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Uoči sutrašnjeg nastavka 38. sjednice
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas su sjednice
održala radna tijela toga Doma. Središnja tema Odbora za
zakonodavstvo bile su predložene promjene Poslovnika Zastupničkog
doma što ih je, zbog nezadovoljstva gotovo svih zastupnika,
predložio Odbor za Ustava, Poslovnik i politički sustav.#L#
Iako je prvotno bilo predlagano da se Poslovnik promjeni po hitnom
postupku, na sjednici Odbora za zakonodavstvo zaključeno je da se o
tome provedu dva saborska čitanja.
S obzirom da HDZ smatra potrebnim postići konsenzus oko izmjena
Poslovnika, Vladimir Šeks (HDZ) je najavio skori sastanak
predsjednika svih klubova zastupnika Zastupničkog doma. Za
konsenzus je i Smiljko Sokol (HDZ) koji drži da bi u protivnom
trebalo odustati od promjena Poslovnika i prepustiti ih novom
sazivu Sabora.
Najteže kritike sadašnji Poslovnik trpi zbog 'aktualnog sata', jer
se, kako se čulo, 'terorizira zastupnike' koji za prijavu trebaju
doći u noćnim satima kako bi bili sigurni da će imati priliku
postaviti pitanje Vladi. Predlaže se da zastupnici po primitku
poziva za sjednicu pismeno dostave predsjedniku Sabora sažetak
svojih pitanja koja bi bila proslijeđena Vladi. No, Boris Kandare
(HSP) mišljenja je da bi time 'aktualni sat' izgubio na
aktualnosti.
Promjenama se također predlaže da klubovi odrede redoslijed
pitanja članova svoga kluba, dok bi Predsjedništvo Sabora dan prije
sjednice utvrdilo trajanje 'aktualnog sata' i broj pitanja koji bi
bio razmjeran stranačkoj zastupljenosti.
Jedno od pitanja koja izazivaju stalne prijepore je i pitanje hoće
li sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
biti zatvorene. Naime, izmjenama se predlaže da sjednice budu
zatvorene, a na njima ne bi mogli biti nazočni zastupnici koji nisu
članovi Odbora. Taj prijedlog Kandare smatra lošim, dok Šeks ističe
da ni jedna zemlja u Europi nema rješenja da na takvim
parlamentarnim tijelima sjede oni koji im nisu članovi.
Zbog niza primjedbi Odbor je zaključio da se o prijedlogu zakona o
državnom inspektoratu provede opća rasprava, a tek potom pristupi
redovnoj saborskoj proceduri. Kao temeljno pitanje nametnulo se -
je li opravdano da državni inspektorat bude zasebno tijelo i da
pojedini ministri bez njegove suglasnosti ne mogu provoditi
inspekcije u poslovima za koje su inače odgovorni.
Nakon što je još prije dva tjedna provedena rasprava o Izvješću
Vladine Komisije za zatočene i nestale, Odbor za pravosuđe
predložit će Domu da zaključkom prihvati izvješće, te Vladu i
Komisiju obveže da pregovore i dogovore s Vladom SRJ i njenom
Komisijom za humanitarna pitanja i nestale osobe vodi u skladu sa
zakonima Hrvatske, Sporazumom o suradnji Hrvatske i SRJ iz Daytona
(iz 1995.), Protokola o suradnji dviju komisija (iz 1996.), te
dogovora dvaju ministara vanjskih poslova (iz 1998.). U skladu s
tim ugovorima i dogovorima, prijedlog je zaključka, iz razmjene se
isključuju osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak,
predistražni, istražni postupak ili su pravomoćno ili nepravomoćno
osuđeni za ratne zločine, zločine genocida, ili djela kršenja
međunarodnog humanitarnog prava.
Naime, kako je istaknuo Vladimir Šeks, jugoslavenska strana
nastoji minimalizirati suradnju komisija u pronalaženju nestalih
osoba, identifikacija i sl., a nastoji da dođe do razmjene svih Srba
koji su u zatvorima, ili su pod istragom zbog sumnje da su počinili
ratne zločine. Donijetim zakonima o općem oprostu oko 19.000 Srba u
Hrvatskoj oslobođeno je daljnjeg kaznenog postupka. U hrvatskim se
zatvorima na temelju pravomoćne ili nepravomoćne osude za ratne
zločine nalazi 58 osoba srpske nacionalnosti, kazao je Šeks.
Odbor je, u skladu sa zaključcima Sabora, odlučio pozvati
Ministarstvo pravosuđa, Vrhovni sud, županijske sudove, Državno
odvjetništvo, Državno pravobraniteljstvo, pravne fakultete, te
druge sudske i pravosudne institucije i udruge da dostave svoje
mišljenje o ideji osnivanja prizivnog suda, kako bi se nakon toga
organizirala stručno-znanstvena rasprava o toj ideji.
(Hina) sšh/bn ds