FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SABORSKI ODBORI O PROMJENAMA POSLOVNIKA

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Uoči sutrašnjeg nastavka 38. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas su sjednice održala radna tijela toga Doma. Središnja tema Odbora za zakonodavstvo bile su predložene promjene Poslovnika Zastupničkog doma što ih je, zbog nezadovoljstva gotovo svih zastupnika, predložio Odbor za Ustava, Poslovnik i politički sustav.
ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Uoči sutrašnjeg nastavka 38. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas su sjednice održala radna tijela toga Doma. Središnja tema Odbora za zakonodavstvo bile su predložene promjene Poslovnika Zastupničkog doma što ih je, zbog nezadovoljstva gotovo svih zastupnika, predložio Odbor za Ustava, Poslovnik i politički sustav.#L# Iako je prvotno bilo predlagano da se Poslovnik promjeni po hitnom postupku, na sjednici Odbora za zakonodavstvo zaključeno je da se o tome provedu dva saborska čitanja. S obzirom da HDZ smatra potrebnim postići konsenzus oko izmjena Poslovnika, Vladimir Šeks (HDZ) je najavio skori sastanak predsjednika svih klubova zastupnika Zastupničkog doma. Za konsenzus je i Smiljko Sokol (HDZ) koji drži da bi u protivnom trebalo odustati od promjena Poslovnika i prepustiti ih novom sazivu Sabora. Najteže kritike sadašnji Poslovnik trpi zbog 'aktualnog sata', jer se, kako se čulo, 'terorizira zastupnike' koji za prijavu trebaju doći u noćnim satima kako bi bili sigurni da će imati priliku postaviti pitanje Vladi. Predlaže se da zastupnici po primitku poziva za sjednicu pismeno dostave predsjedniku Sabora sažetak svojih pitanja koja bi bila proslijeđena Vladi. No, Boris Kandare (HSP) mišljenja je da bi time 'aktualni sat' izgubio na aktualnosti. Promjenama se također predlaže da klubovi odrede redoslijed pitanja članova svoga kluba, dok bi Predsjedništvo Sabora dan prije sjednice utvrdilo trajanje 'aktualnog sata' i broj pitanja koji bi bio razmjeran stranačkoj zastupljenosti. Jedno od pitanja koja izazivaju stalne prijepore je i pitanje hoće li sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost biti zatvorene. Naime, izmjenama se predlaže da sjednice budu zatvorene, a na njima ne bi mogli biti nazočni zastupnici koji nisu članovi Odbora. Taj prijedlog Kandare smatra lošim, dok Šeks ističe da ni jedna zemlja u Europi nema rješenja da na takvim parlamentarnim tijelima sjede oni koji im nisu članovi. Zbog niza primjedbi Odbor je zaključio da se o prijedlogu zakona o državnom inspektoratu provede opća rasprava, a tek potom pristupi redovnoj saborskoj proceduri. Kao temeljno pitanje nametnulo se - je li opravdano da državni inspektorat bude zasebno tijelo i da pojedini ministri bez njegove suglasnosti ne mogu provoditi inspekcije u poslovima za koje su inače odgovorni. Nakon što je još prije dva tjedna provedena rasprava o Izvješću Vladine Komisije za zatočene i nestale, Odbor za pravosuđe predložit će Domu da zaključkom prihvati izvješće, te Vladu i Komisiju obveže da pregovore i dogovore s Vladom SRJ i njenom Komisijom za humanitarna pitanja i nestale osobe vodi u skladu sa zakonima Hrvatske, Sporazumom o suradnji Hrvatske i SRJ iz Daytona (iz 1995.), Protokola o suradnji dviju komisija (iz 1996.), te dogovora dvaju ministara vanjskih poslova (iz 1998.). U skladu s tim ugovorima i dogovorima, prijedlog je zaključka, iz razmjene se isključuju osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak, predistražni, istražni postupak ili su pravomoćno ili nepravomoćno osuđeni za ratne zločine, zločine genocida, ili djela kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Naime, kako je istaknuo Vladimir Šeks, jugoslavenska strana nastoji minimalizirati suradnju komisija u pronalaženju nestalih osoba, identifikacija i sl., a nastoji da dođe do razmjene svih Srba koji su u zatvorima, ili su pod istragom zbog sumnje da su počinili ratne zločine. Donijetim zakonima o općem oprostu oko 19.000 Srba u Hrvatskoj oslobođeno je daljnjeg kaznenog postupka. U hrvatskim se zatvorima na temelju pravomoćne ili nepravomoćne osude za ratne zločine nalazi 58 osoba srpske nacionalnosti, kazao je Šeks. Odbor je, u skladu sa zaključcima Sabora, odlučio pozvati Ministarstvo pravosuđa, Vrhovni sud, županijske sudove, Državno odvjetništvo, Državno pravobraniteljstvo, pravne fakultete, te druge sudske i pravosudne institucije i udruge da dostave svoje mišljenje o ideji osnivanja prizivnog suda, kako bi se nakon toga organizirala stručno-znanstvena rasprava o toj ideji. (Hina) sšh/bn ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙