DEN HAAG, 9. ožujka (Hina)- General Tihomir Blaškić u utorak je zanijekao da je ikada označio neko muslimansko selo u Lašvanskoj dolini ili drugi civilni cilj kao metu topničkih napada hrvatskih snaga u vrijeme hrvatsko-muslimanskog
rata.
DEN HAAG, 9. ožujka (Hina)- General Tihomir Blaškić u utorak je
zanijekao da je ikada označio neko muslimansko selo u Lašvanskoj
dolini ili drugi civilni cilj kao metu topničkih napada hrvatskih
snaga u vrijeme hrvatsko-muslimanskog rata. #L#
Na pitanje odvjetnika Ante Nobila je li topnički plan sadržavao
neko selo ili drugi civilni objekt Blaškić je odgovorio: "Ne".
Blaškić je već prije zanijekao da je ikada naredio napade na civile
u Lašvanskoj dolini i njihovu imovinu.
Topnički plan, koji su hrvatske snage izradile nakon izbijanja
sukoba, sadržavao je "isključivo vojne ciljeve", odnosno položaje
i strateške točke koje je držala suprotna strana, kazao je pred
haškim sudom Blaškić.
Ovo je deseti dan da Blaškić svjedoči u svoju korist. On se brani od
optužbi za povrede ženevskih konvencija, ratnog prava i običaja i
zločine protiv čovječnosti koje su počinile njegove snage u 1993. u
vrijeme kad je bio zapovjednik Operativne zone središnja Bosna.
Među većim pojedinačnim zločinima koje se Blaškiću stavljaju na
teret je i topnički napad na Zenicu 19. travnja u kojem je poginulo
15 civila.
Tužitelji optužnicu grade i na tvrdnji da je HVO u travnju 1993.
koordinirano započeo sukobe na području Viteza, Busovače i
Kiseljaka kako bi etnički očistio to područje sustavnim napadima na
muslimansko stanovništvo i njihove domove.
Vojne operacije bile su pomno planirane, drži tužiteljstvo, i bile
su podržane topništvom i dobro koordiniranim pokretima pješaštva,
a njihov cilj bili su muslimanski civili i njihova imovina.
Blaškić je, kako je posvjedočio u utorak, tijekom 17. travnja
potpisao topnički plan, no nije sa sigurnošću znao reći kada je
izrađen.
On je već prije tijekom svjedočenja u svoju korist kazao da prvog
dana izbijanja hrvatsko-muslimanskog rata, 16. travnja, hrvatske
snage nisu raspolagale topničkim planom jer izbijanje sukoba nisu
ni očekivale.
Stoga je prvi dan rata, po njegovu ranijem svjedočenju bio
obilježen usporenim odgovorima na zahtjeve za topničkom podrškom.
Kada postoji topnički plan, objasnio je koncem prošlog mjeseca
Blaškić, zapovjednik postrojbe s terena nazove zapovjedništvo
tražeći topničku podršku po cilju koji je označen brojem, a
zapovjedništvo taj broj proslijedi topništvu koje brojčanu oznaku
locira na karti i po ranije utvrđenim koordinatama pruži traženu
podršku.
On je u svom dosadašnjem svjedočenju, potkrepljujući tvrdnje
obrane da HVO nije planirao sukob u Lašvanskoj dolini, opisao
kako je zapovjedništvo Operativne zone središnja Bosna od prvog
dana sukoba radilo u podrumu viteškog hotela bez potrebne
logistike.
Radili smo s "dva telefona i tri svijeće", rekao je Blaškić, a u tim
danima raspolagao je s ukupno sedam časnika, koliko ih je uspjelo
doći do zapovjedništva u viteškom hotelu.
On je posvjedočio i kako je u prva dva dana rata Armija BiH bila ta
koja je uspjela osvojiti strateški najznačajnije položaje za punu
kontrolu Lašvanske doline.
Blaškić je prenio i da zapovjedništvo nije bilo pravodobno i
precizno upoznato s promjenama stanja na terenu. Tako je prošlo
gotovo dva dana dok je saznao za gubitak jedne od najvažnijih točaka
u dolini - brda Kuber. U prilog tome, navedeno je i nekoliko
Blaškićevih zapovijedi svim podređenim postrojbama za detaljno i
brzo podnošenje izvješća s terena.
(Hina) ps br