ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podupro je danas donošenje izmjena Stečajnog zakona, ocijenivši ih jednom od mjera za poboljšanje stanja u gospodarstvu i rješavanje pitanja nelikvidnosti. No, čula
su se i mišljenja, posebice iz SDP-a, da predložena rješenja neće bitno promijeniti teško gospodarsko stanje, odnosno da rješavaju posljedice, ne i uzroke.
ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora
podupro je danas donošenje izmjena Stečajnog zakona, ocijenivši ih
jednom od mjera za poboljšanje stanja u gospodarstvu i rješavanje
pitanja nelikvidnosti. No, čula su se i mišljenja, posebice iz SDP-
a, da predložena rješenja neće bitno promijeniti teško gospodarsko
stanje, odnosno da rješavaju posljedice, ne i uzroke. #L#
Dom je "zeleno svjetlo" dao i Prijedlogu zakona o provedbi točke 8.
Rezolucije 1160 (1998) Vijeća sigurnosti UN-a u svezi sprječavanja
prodaje i isporuke oružja SR Jugoslaviji. Zašto je od donošenja te
rezolucije (krajem ožujka 1998.) trebalo proći godinu dana da bi to
potvrdili, upitala je Ankica Mamić (LS). Nepotrebno dugo smo
čekali, mogli smo potpisati drugi dan od donošenja rezolucije,
kazala je. No, odgovoreno joj je kako je do odgode došlo zbog nekih
proceduralnih razloga, ali je Hrvatska još uvijek među prvih 30
zemalja koje će na rezoluciju odgovoriti na ovaj način.
U opširnoj raspravi o izmjenama Stečajnog zakona Ivan Brleković
(HDZ) je naglasio kako pitanje stečaja nije samo trenutna, aktualna
problematika, već je prisutna kroz sve godine izgradnje tržišnog
gospodarstva. Iznio je podatke da je 1990. bilo 215 stečajeva,
godinu poslije 248, a 1993. više od 250 stečaja, te ocijenio da je to
dobrim dijelom posljedica onog što smo preuzeli 1990. - krahirano
gospodarstvo, prividnu zaposlenost.
S tom se tvrdnjom nije složio Ivan Ninić (SDP), koji drži da je
'greška' u (aktualnoj) politici i gospodarstvu. Oko 27.000
poduzeća je blokirano, u dva se mjeseca potrošilo 1,5 milijardi za
sanaciju raznih poduzeća, a za cijelu godinu za tu je namjenu
predviđeno 1,8 milijardi kuna, kazao je.
Niz se zastupnika osvrnuo na odredbe o stečajnom upravitelju,
držeći da bi upravitelji, uz visoku stručnu spremu i stručni ispit
morali imati najmanje 10 godina iskustva u gospodarstvu. Čula su se
i mišljenja da bi, uz nagrade, trebalo utvrditi da se loš stečajni
upravitelj više nikad ne može baviti tim poslom.
Zamjereno je i što izmjene ne prate osnovni pokazatelji - koliko je
poduzeća pred stečajem, što je bilo sa sanacijskim programima i
rezultatima sanacije. Rečeno je i da bi trebalo tematski raspraviti
stanje u gospodarstvu, te krenuti u pripremu gospodarske
strategije. U suprotnom, kaže Zlatko Komadina (SDP), zakonima će se
rješavati tek dio po dio problema.
Županijski je dom pozitivno ocijenio i dva zakonska prijedloga o
potvrđivanju ugovora sa Svjetskom bankom i Europskom bankom za
obnovu i razvoj za projekt obnove i osuvremenjivanja Hrvatskih
željeznica. Taj je projekt ukupno vrijedan 183 milijuna dolara, od
čega će se 101 milijun financirati zajmom Svjetske banke, 35
milijuna zajmom EBRD-a, a 47 milijuna dolara iz državnog proračuna.
Iz zajma Svjetske banke financirat će se i otpremnine zaposlenih u
HŽ, jer je jedna od mjera zajma smanjiti broj zaposlenih. No,
namjena čak trećine zajma Svjetske banke za otpremnine višku
zaposlenih, navodi Terezu Ganzu Aras (LS) na veliki oprez, možda
čak i protiv zajma dok se ne izmjeni stanje na HŽ-u. Većina
zastupnika ipak je mišljenja da su zajmovi potrebni za pomoć u
razrješenju izuzetno teške situacije na HŽ-u.
(Hina) bm/bn mć