FR-LA CROIX 8.3.PULJIĆ U VERDUNU

FRANCUSKA LA CROIX 8. III. 1999. Kardinal Puljić pozvan u Verdun Claire Lesergretain izvješćuje o posjetu sarajevskog nadbiskupa i kardinala Vinka Puljića Francuskoj: "Ispod crnog šešira i ogrtača, svojim vragolastim osmijehom podsjeća na anđela. Anđela koji donosi poruku o miru. U četvrtak je Svjetsko središte za mir, slobode i ljudska prava u Verdunu dočekalo pravog 'navjestitelja mira' u liku kardinala Vinka Puljića. Tijekom svoga posjeta Sarajevu i Banjoj Luci u srpnju 1996., u sklopu francuskog biskupskog izaslanstva, msgr Marcel Herriot, verdunski biskup, pozvao je sarajevskog nadbiskupa da posjeti grad-simbol prve europske tragedije koja je okrvavila XX. stoljeće. Pošto se sabrao ispred kosturnice u Fleuryju i spomenika mrtvima u Douamontu, a zatim posjetio veliku izložbu o Prvom svjetskom ratu u Svjetskom središtu mira, mladi je predsjednik biskupske konferencije Bosne i Hercegovine - s 54 godine najmlađi je član Kardinalskog zbora - održao konferenciju o prilikama i budućnosti svoje zemlje, tampon-države između pravoslavne Srbije i katoličke Hrvatske. Na sva pitanja msgr Puljić odgovara odvažno i blago, ne oklijevajući da na političare prebaci njihov dio odgovornosti. Uvjeren da je 'najpravednije rješenje država triju naroda koji će doista imati jednaka prava i obveze', sarajevski je nadbiskup - njegova biskupija ima samo 206.000 Hrvata katolika, dok ih je 1991. bilo 528.000 - zabrinut za sudbinu sva tri naroda. 'Ako stotine tisuća Bošnjaka i Hrvata nemaju pravo vratiti se u republiku srpsku, ako se u Kaknju, Sarajevu, Travniku i Zenici (gradovi s muslimanskom većinom) Srbi i Hrvati ne osjećaju sigurnima, što reći o tom poslijedaytonskom miru? 'Daytonski sporazumi, potpisani u Parizu u prosincu 1995., priveli su kraju oružani sukob, ali nisu riješili bitno pitanje razbijene cjeline.' Za obnovu te cjeline zauzima se ovaj čovjek 'velike evanđeoske smjelosti', kako je rekao msgr Bille, predsjednik francuske biskupske konferencije u svom govoru na dočeku. Tako onaj koji je tijekom okruženja Sarajeva znao 'sačuvati moral pučanstva i obodriti ga da se odupre pogubnoj i neljudskoj logici etničkog čišćenja', danas međunarodnoj zajednici upravlja poziv za pomoć. Napose je riječ o tomu da se obnove uništene župe u republici srpskoj gdje još ima mali broj katolika i da se otvore privatne škole (pet ih već radi) za djecu različitih vjera i naroda u 'duhu snošljivosti i zajedničkog života u miru'. Kardinal je završio pozivom na snošljivost koji je već bio upravio u svibnju 1998. u New Yorku: 'Nema druge mogućnosti do dijaloga i poštovanja. To je jedini put u budućnost. Sarajevo, kao i Verdun, može biti znakom kako se u Europi može živjeti u miru."