ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - U Matici hrvatskoj danas su predstavljene novoobjavljene knjige iz Biblioteke "Grčki i rimski klasici" - djela Gaja Salustija Krispa i epigrami Marka Valerija Marcijala. Prigodom predstavljanja govorili su
predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić, urednik Biblioteke Darko Novaković, prevoditelji Josip Miklić i Marina Bricko, Zlatko Šešelj i Igor Mandić.
ZAGREB, 8. ožujka (Hina) - U Matici hrvatskoj danas su
predstavljene novoobjavljene knjige iz Biblioteke "Grčki i rimski
klasici" - djela Gaja Salustija Krispa i epigrami Marka Valerija
Marcijala. Prigodom predstavljanja govorili su predsjednik Matice
hrvatske Josip Bratulić, urednik Biblioteke Darko Novaković,
prevoditelji Josip Miklić i Marina Bricko, Zlatko Šešelj i Igor
Mandić.#L#
Govoreći o obnovljenoj Biblioteci "Grčki i rimski klasici", koja je
od 1882. imala svoje uspone i padove, urednik Darko Novaković
istaknuo je kako ne bi željeli iznevjeriti standarde koje je
postavio njezin zadnji urednik, poznati hrvatski klasični filolog
Veljko Gortan. Po Novakovićevim riječima jednojezični prijevodi u
Biblioteki, u kojoj će mnoga klasična djela prvi put biti
objavljena u suvremenu hrvatskome prijevodu, a mnoga obnovljena,
bit će rasterećeni učenosti te će čuvati odlike izvornika, a stih će
se prevoditi stihom.
Prevoditelji su govorili o teškoćama prevoditeljskoga posla u
nastojanju da se sačuva izvornost teksta. Po Miklićevim riječima
najveće su mu zapreke u prijevodu na hrvatski jezik stvarali
veznici i prilozi, no unatoč svemu, kako je dodao, uvijek je
nastojao, prevodeći Salustija, sačuvati izvorni ritam rečenice.
Marina Bricko rekla je kako se odlučila prevesti Marcijalove
epigrame, jer su rijetko prevođeni, osim Salopekova prijevoda,
uglavnom za antologije. Osobno se čudi što su zanemareni prijevodi
Marcijalovih epigrama, premda su znatno utjecali na Marulića i
Pannoniusa.
Zlatko Šašelj je upozorio kako se zanimanje za Salustija ponovno
javlja nakon stotinu godina, kad ga je rađanje građanstva
prepoznalo zbog njegova moralizma, kao nešto najbolje što je antika
stvorila.
Igor Mandić govorio je o epigramu u hrvatskoj književnosti i
vlastitu zanimanju za polemički epigram, koji je na početku
stoljeća pisao A.G. Matoš, a zatim i Gustav Krklec. Drži kako je u
hrvatskoj književnosti nedovoljno obrađen utjecaj Marcijala na
pisce epigrama.
Marcijal, kojeg je Lessing nazvao pretečom epigrama, rodio se
između 38. i 41. u Bilbilusu na sjeveroistoku Hispanije, danas
Cerro de Bambola blizu Caltayuda. U Rim se zaputio 64. gdje su i
nastali gotovo svi njegovi epigrami.
Gaj Salustije Krisp rodio se 86. pr. Krista, dvadesetak kilometara
od Rima. Salustije je prvi rimski povjesničar, koji je od povijesti
učinio umjetničko djelo. Ugled mu je u antici bio velik, u srednjem
vijeku je prihvaćen poglavito kao moralist, cijeni ga renesansa, na
njegovim se djelima nadahnjuje Ibsen, a Nietzsche, jedan od
najboljih njemačkih stilista, napisao je da je svoj stil izbrusio
na Salustiju.
(Hina) mc