PARIZ, 7. ožujka (Hina/AFP) - Čovjek zapravo vidi samo ono što mu privlači pozornost, pokazuju rezultati istraživanja prof. Johna Kevina O'Reagana, objavljeni u britanskom časopisu "Nature".
PARIZ, 7. ožujka (Hina/AFP) - Čovjek zapravo vidi samo ono što mu
privlači pozornost, pokazuju rezultati istraživanja prof. Johna
Kevina O'Reagana, objavljeni u britanskom časopisu "Nature". #L#
Samo kratkotrajna promjena u vidnom polju, poput padanja blata na
vjetrobransko staklo ili svjetlosnog bljeska, ponekad je dovoljna
da mozak ne primijeti, primjerice, promjenu isprekidane u punu crtu
na cesti.
Dokazano je da zbog nekoliko treperećih sivkastih pravokutnika
ljudi koje promatraju sliku ili gledaju film možda neće "vidjeti"
trenutačni nestanak nekog tornja, ili da je pariška crkva Notre-
Dame krišom premještena.
Čak i ako znaju o čemu je riječ, ljudi bi mogli biti iznenađeni
rezultatom pri ponavljanju pokusa na Internetu (na adresi
http://www.nivea.psycho.univ-paris5.fr).
Ekipa Johna O'Reagana iz Laboratorija za eksperimentalnu
psihologiju pri Nacionalnom središtu za znanstvena istraživanja
Sveučilišta "Rene Descartes" u Parizu u časopisu "Nature" opisuje
kako promjene krajolika mogu ostati posve neopažene na razini
mozga.
Opisana pojava nije nimalo nebitna za vozače i pilote, a rezultati
istraživanja zanimljivi su i neurobiolozima i stručnjacima za
proizvodnju robota, koji pokušavaju stvoriti umjetno oko.
Ljudski mozak ne stvara potpunu sliku svijeta koju opaža oko u
vidnome polju. On stvara samo dio te slike, i to onaj koji privlači
pozornost.
"Kad je riječ o umjetnome robotskom oku, primjećujemo da nije
potrebno ponavljati sliku neke trodimenzionalne makete vanjskoga
svijeta, nego su dovoljni pojednostavljeni proračuni."
Mozak ne zadržava sve vizualne informacije koje bi mogao prikupiti
gledanjem. Vanjski je svijet mozgu samo banka podataka, trenutačno
raspoloživa memorija, kojom se ne želi opterećivati. O'Reagan to
rezimira sloganom "Svijet kao vanjska memorija", kao što je to kod
nekih računala.
(Hina) rug dgk