ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Iako je dobio načelnu podršku, na predloženi zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, zastupnici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas su iznijeli brojne amandamane
kojima su uglavnom zatražili još više novca za poticaje. Predviđenih 1,1 milijardu kuna za poticaje u ovoj godini, u više je navrata ocijenjeno nedostatnim za znatniji iskorak i poboljšanje stanja u poljoprivredi. Predloženi je zakon, upućen po hitnom postupku, bio jedina tema prijepodnevog rada Zastupničkog doma. No, ni nakon puna četiri sata nisu završeni svi istupi zastupnika, pa će se rasprava nastaviti i idući tjedan, u nastavku 38. sjednice.
ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Iako je dobio načelnu podršku, na
predloženi zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi
i ribarstvu, zastupnici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog
sabora danas su iznijeli brojne amandamane kojima su uglavnom
zatražili još više novca za poticaje. Predviđenih 1,1 milijardu
kuna za poticaje u ovoj godini, u više je navrata ocijenjeno
nedostatnim za znatniji iskorak i poboljšanje stanja u
poljoprivredi. Predloženi je zakon, upućen po hitnom postupku, bio
jedina tema prijepodnevog rada Zastupničkog doma. No, ni nakon puna
četiri sata nisu završeni svi istupi zastupnika, pa će se rasprava
nastaviti i idući tjedan, u nastavku 38. sjednice. #L#
Niz oštrih kritika zakonu je upućeno iz oporbenih redova. SDP će ga,
kazala je Dragica Zgrebec, prihvatiti kao nužno zlo, a i Zlatko
Tomčić (Klub HSS) ocjenjuje ga privremeno prihvatljivim zakonom,
zbog nužde i skore proljetne sjetve.
Gotovo jednoglasna bila je ocjena da se ne smije podržati ukidanje
poticaja i naknada za mineralna gnojiva i diesel gorivo za ribare na
moru. Ukidanjem naknada za to gorivo dovelo bi se u pitanje
ribarstvo, ali i turizam, ocijenili su, uz ostale, Dino Debeljuh
(Klub IDS-a) i Božo Kovačević (Klub LS-a).
Zastupnici, ali i Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo
nezdovoljni su što u sustavu poticaja nije i kukuruz, kultura
posebno važna za oživljavanje stočarstva. Stoga traže da se njegova
proizvodnja potiče sa 500 kuna po hektaru. Uz to, Odbor i klubovi,
među kojima i Klub HDZ-a traži poticanje uzgoja svinja. Poticaje,
kazao je Matej Janković (Klub HDZ-a), treba proširiti i na
vinogradatstvo, uzgoj malina, jagoda. Poticaji, smatra, trebaju
biti daleko veći, a trenutno bi najveći poticaj bio isplata
seljacima za prošlogodišnje proizvode.
Tomčić predlaže da se poticaj za proizvodnju pšenice sa predloženih
1.050 poveća na 1.250 kuna po hektaru. To bi bilo dostatno da se
minimalno zasijane površine dodatno prihrane kako bi se ove godine
uvezlo što manje žita. Žito će se uvoziti, samo je pitanje koliko,
drži Tomčić.
Pozdravljajući planiranu pomoć države za podizanje novih nasada u
voćarstvu i vinogradarstvu, zastupnici su upozorili kako se, npr.
zaboravilo na obnovu zapuštenih maslinika. Samo u Istri, kaže
Debeljuh, za obnovu zapuštenih maslina trebalo bi osigurati barem
polovicu iznosa za podizanje novih.
Dragica Zgrebec upozorava da bi prije podizanja višegodišnjih
nasada u voćarstvu trebalo utvrditi potrebne površine i sorte.
Među brojnim proizvodima koji bi, po mišljenju zastupnika, trebali
ući u sustav poticaja ili za koje bi poticaje trebalo povećati,
spomenuti su krmno bilje, povrtne kulture, ali i slatkovodno
ribarstvo, tov svinja, izvorne hrvatske pasmine, a amandmanima je
to zatraženo za istarsko govedo, međimurskog hladnokrvnog konja.
Predloženo je i da se jasno definiraju rokovi isplate poticaja.
Božo Kovačević (Klub LS-a) traži da poticaji idu izravno
korisnicima, jer se tako neće moći 'mešetariti' seljačkim i
ribarskim novcem. Spominje slučaj naknada za mlijeko koje su bile
"naknade privatiziranoj (mljekarskoj) industriji, a ne seljaku".
Iako je ministar poljoprivrede Ivan Đurkić naglasio da se poticaje
nastojalo uravnotežiti po područjima, zastupnici su ocijenili da
su neka područja zaboravljena. Ivan Gabelica (HČSP) spominje
Dalmatinsku zagoru i pita zašto za nju nema poticaj za proizvodnju
grožđa.
Iznijet je i niz drugih zahtjeva da se u tzv. marginalna područja
(brdsko-planinska, područja posebne državne skrbi i otoci) koja će
poticaje dobivati u povećanom iznosu, uključe još neka mjesta, npr.
sedam općina iz Međimurske županije uz granicu sa Slovenijom. Sve
su druge općine uz granicu sa Slovenijom uvrštena u ta područja, a
nema jedino sedam međimurskih općina, kazao je Željko Pavlic
(HSLS).
Zatraženo je da se pojam "marginalna područja" zamijeni izrazom
"područja od interesa" ili "strateška područja".
U opširnoj je raspravi upozoreno na velike površine neobrađenog
poljoprivrednog zemljišta, na sporost postupka prodaje i zakupa
zemljišta u državnom vlasništvu, na prevelike ovlasti predviđene
za ministra. Tomčić predlaže da sve odluke koje bi, po zakonu,
trebao donositi ministar donosi Odbor za poljodjelstvo ili čak
Zastupnički dom, jer su, kaže, velike mogućnosti manipulacije.
(Hina) bm/sšh/bn ds